Potrebni novi uposlenici: Zemaljski muzej BiH obilježava 130. rođendan

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, koji je jedna od najvažnijih znanstveno-obrazovnih i kulturnih institucija u zemlji, postoji već 130 godina, ali njegov pravni status još uvijek nije riješen, a time ni redovno financiranje.

Marica Filipović, zamjenica direktora Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, izjavila je za Anadolu Agency (AA) kako je pravni status Muzeja političko pitanje na koji oni ne mogu utjecati i da će biti potrebno određeno vrijeme kako bi se problem riješio.

"Mi pokušavamo prebroditi tu situaciju na različite načine. Nekada uspijevamo na bolji način, nekad lošije, kako kad", rekla je Filipović.

Smatra kako je jedini mogući način na koji bi se Muzej mogao izvući iz situacije u kojoj se nalazi, rješavanje pravnog statusa ustanove i da se kao posljedica toga primjenjuje financiranje Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, odnosno da se stavi u državni proračun kako bi financiranje bilo redovito.

Istaknula je kako pravni status podrazumijeva prava i obaveze.

"Mi smo toga svjesni i od toga ne bježimo. Sve obaveze koja bi država od Muzeja tražila, Muzej bi ispunjavao, a naravno u tome očekuje i svoja prava koja pripadaju jednoj instituciji koja bi dobila državni status", rekla je Filipović za Anadolu Agency (AA).

Podsjetila je da Ministarstvo civilnih poslova svake godine raspisuje natječaj i da je Muzej za projekt "Zaštita materijalnog i nematerijalnog kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa" nedavno dobio 490.000 KM.

"To su sredstva sa granta, nisu iz proračuna, koja ćemo mi utrošiti za zaštitu materijalnog i nematerijalnog nasljeđa, kulturnog i prirodnog, u našem Muzeju. Radi se o količini predmeta između tri i četiri milijuna koji zaista zahtijevaju veliku brigu", kazala je Filipović.

Pojasnila je da je riječ o zaštiti od insekata, prekomjerne vlažnosti, održavanju čistoće, postavljanju izložbi, konzervaciji i preparaciji predmeta, studijskom izučavanju eksponata iz depoa i nizu drugih poslova.

Dodala je kako je riječ o sredstvima za djelatnost da bi očuvali nasljeđe koje je stjecano 130 godina i koje su dužni ostaviti budućim generacijama u dobrom stanju, a u projektu su angažirani svi uposlenici Zemaljskog muzeja BiH.

Muzeju potrebni novi uposlenici

Filipović se osvrnula i na potrebu Muzeja za novim uposlenicima.

"Naša jeste želja da povećamo broj zaposlenih jer Muzej još uvijek radi s veoma smanjenim kapacitetom. U vrijeme obilježavanja stogodišnjice Zemaljskog muzeja, u Muzeju je bilo zaposleno 120 ljudi. Sada nas je manje od pola. Nas nema niti 50 u Muzeju", istaknula je Filipović.

Ukazala je na veliku želju za povećanjem uposlenika, naročito stručnog kadra, točnije kustosa, ali nije mogla precizirati kada će do toga doći.

Naglasila je i kako je riječ o veoma specifičnim zanimanjima uposlenika Muzeja i da za pojedine struke nema određenih školskih ustanova u BiH, a za primjer navela etnologe.

"Tu je najveći problem, jer se ne mogu školovati u Bosni i Hercegovini", rekla je Filipović koja smatra da bi jedno od rješenja ovog problema moglo biti sufinanciranje države u vidu stipendija, što bi bilo veliko olakšanje.

Podsjetila je kako su se stručnjaci Muzeja i do sada doškolovavali za određene struke za koje nisu mogli dobiti obrazovanje u BiH.

Istaknula je kako je više puta pokušavano da se riješi problem školovanja etnologa na Univerzitetu u Sarajevu, ali da još uvijek nije došlo do toga.

"Prije nekih šest-sedam godina riješen je problem arheologa, s obzirom da je otvorena Katedra za arheologiju", podsjetila je Filipović.

Rekla je kako nemaju problem s biolozima, jer na Prirodno-matematičkom fakultetu ima dovoljno kadrova, ali da postoji problem sa segmentom u geološkom odsjeku, paleontološkim.