Povijesni osvrt na temelje samosvojnosti Rame s naglaskom na srednjovjekovno razdoblje

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Rama je zemljopisno područje smješteno oko istoimene rijeke, točnije od izvora kod sela Varvara pa sve do ušća u rijeku Neretvu, niže sela Slatina i Ustirama. Na ušću rijeke Rame u Neretvu nalazilo se nekad istoimeno naselje Rama koje danas ne postoji jer je potopljeno jablaničkim akumulacijskim jezerom.

Ovaj živopisni, teže prohodni ali prirodnim resursima bogati gorski kraj prostire se na visoravnima i dolinama njezinih pritoka Crime, Ljubunčice ili Dušćice, Volujaka ili Volijaka kao i brojnih potočića.

Rama je danas dio Hercegovine na njezinu sjevernom dijelu, tzv. visoka Hercegovina. Po crkvenoj podjeli, Rama pripada provinciji Bosni Srebrnoj i njome već od 15. stoljeća – s manjim ili većim prekidima uzrokovanim povijesnim neprilikama i ratnim opasnostima – upravlja franjevački red.

Taj red je papa prvotno doveo u Bosnu kako bi se uspješno borili protiv krivovjerja ali i podupirali tamošnji uglavnom siromašni, često potlačeni i neobrazovani puk. Ramski kraj okružen je planinama Čvrsnicom, Vranom, Ljubušom, Radušom te obroncima Zec planine i Bitovnje.

Nekad, u razdoblju srednjeg vijeka te posebice jačanja feudalne bosansko-humske države, Rama je bila županija oko rijeke Rame i središnjeg toka rijeke Neretve.

Sjedište županije bila je utvrda u malom naselju Prozor, točnije na južnom ulazu iznad nepristupačne klisure te po nekim legendama dosta neobičnog usjeka u stijeni koji je nalikovao na prozorski otvor.

Oko tog prvotnog utvrđenja – koje je imalo obrambeni zid, opkope, zaseban i dosta originalan način opskrbe vodom ali ne i klasičan ulaz već po nekim legendama kroz pećinu – razvilo se i naselje Prozor.

Gradić Prozor i danas predstavlja središte Ramske regije, a premda nevelik te pomalo zbijen između Makljena i oklonih uzvišenja poput Kolivretske planine, svoju stratešku važnost pokazao je nekoliko puta kroz povijest.