Povijest ne počinje 1918.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

"Historija Ilira" koautora Selmedina Mesihovića i Amre Šačić izašla je nedavno iz tiska, predstavljajući značajan doprinos shvaćanju najstarije povijesti naroda s ovdašnjih prostora te upotpunjujući dosadašnje znanstveno znanje novim spoznajama.

Knjiga je, navodi agencij Fena, udžbeničkog karaktera, pisana jednostavnim jezikom i pristupačna široj javnosti. Bogato je ilustrirana fotografijama, koje su snimili autori tijekom terenskog rada na arheološkim nalazištima, kao i kartama. Za sada nije u prodaji, već se besplatno dijeli studentima, dok je planiran rad na njezinom drugom izdanju.

Jedan od autora Selmedin Mesihović ističe za Fenu da na podučju BiH nije postojao sintetizirani udžbenik iz kojeg bh. studenti i učenici mogu učiti o našoj najstarijoj prošlosti. Veliki značaj knjige vidi u tome što donosi nove pokazatelje iz povijesti koji su sada sabrani iz različitih znanstvenih časopisa na jednom mjestu, ali i nova otkrića.

''Posebno su važna otkrića vezana za veliki ilirski ustanak od 6. do 9. godine, zatim Oktavijanovu kampanju te odnose s mitologijom i nama najvažniji segment - velike rimske careve koji su porijeklom s ilirskog područja. Oni su tu taksativno navedeni i prilično dobro obrađeni. Ovdje je cijela povijest naše najstarije prošlosti koja do sada nije izučavana'', kazao je.

Naglašava kako je knjiga bazirana na novim saznanjima literarne građe koja nije dovoljno istražena, a djelimično i na novim arheološkim nalazima. Uglavnom je riječ o novim epigrafskim spomenicima na području Glamoča i Grahova te analizi tekstova na tim spomenicima.

''U nama žive drevni Iliri te najviše imamo ilirskog naslijeđa. Kada je riječ o tragovima, najviše ih je pohranjeno u Zemaljskom muzeju BiH, ali ih ima i u drugim muzejima širom BiH. Najpoznatije i najbogatije istraženo ilirsko nalazište jeste Glasinačka kultura, ali tu su i Daorson kod Stoca, dezijatska nalazišta u Brezi, čuvena nekropola Kamenjače, Jezerine, Ripač kod Bihaća, cijeli niz nalazišta na području današnje Dalmacije, te Delminijum kod Tomislavgrada. Nalazišta su vrlo slabo zaštićena, jer su ljudi, nažalost, nesvjesni svoje povijesti i predaka'', ocijenio je Mesihović.

Mišljenja je da je bogatstvo ilirskog života i naslijeđa ogromno te se ono ne može procjenjivati novcem.

''Važno je iz ove knjige shvatiti da povijest ne počinje 1918. kako neki tumače, ni 1878. kako drugi tumače, a niti 1463. godine što treći tumače, već da je naše porijeklo mnogo starije i da imamo dosta podataka o zajedničkom porijeklu, ali koje je zbog političkih povijesti ostalo prilično zatamnjeno. Zato se sada moramo boriti da najstarije tragove našeg postojanja ponovo izvedemo na svjetlo dana'', ustvrdio je.

Rad na knjizi trajao je oko dvije godine, a realiziran je u okviru Tempus projekta EU. Recenzenti su akademik Rajko Bratož i Milan Lovenjak.