Povjesničari tvrde: EU ne zanimaju zaključci o Stepincu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Europska unija se neće puno miješati u rad mješovitog povjerenstva o kardinalu Alojziju Stepincu jer nju i ne zanimaju zaključci, odnosno istina o ulozi Stepinca u Drugom svjetskom ratu, ocjenjuju povjesničari u Srbiji u očekivanju vijesti iz Vatikana gdje zasjedaju predstavnici pravoslavne i katoličke crkve.

Mješovito katoličko-pravoslavno povjerenstvo, formirano na inicijativu pape Franje, trebalo bi kroz znanstveni pristup i dostupnu dokumentaciju proučiti život kardinala Stepinca i donijeti zaključke o njegovoj ulozi u Drugom svjetskom ratu.

Kako je objavio Vatikanski radio, zaključci povjerenstva neće utjecati na Stepinčevu kanonizaciju, koja je u isključivoj nadležnosti Svete Stolice. Dvodnevni sastanak završio je u srijedu, a predviđen je niz zasjedanja koja će se održati u roku od 12 mjeseci. Iduće zasjedanje povjerenstva održat će se od 17. do 18. listopada u Zagrebu.

Srbijanski povjesničar Milan Koljanin, suradnik Instituta za suvremenu povjest, drži da je neophodno otvoriti važne arhive kako bi se stekli uvjeti za nepristran i objektivan rad. To bi, kaže on, bio radikalan pomak u saznanjima o ulozi Rimokatoličke crkve, pape Pija XII i samog Stepinca u Drugom svjetskom ratu.

"Ono što se događalo na teritoriju NDH bez presedana je u suvremenoj povjesti. To je nešto u čemu su Rimokatolička crkva u Hrvatskoj i Stepinac imali značajnu ulogu. Tih činjenica svjestan je i sam Vatikan i papa Franjo", izjavio je Koljanin za portal ruske vlade "Sputnjik" u Srbiji.

On vjeruje kako bi bilo dobro da se za srpske i međunarodne istraživače otvore i fondovi Nadbiskupskog arhiva u Zagrebu, čija bi građa mogla bolje osvjetliti ulogu Rimokatoličke crkve i Stepinca tijekom Drugog svjetskog rata, prenosi Hina.

"Nažalost, pitanje je da li je tako nešto moguće, jer je kanonizacija Stepinca u samoj Hrvatskoj podignuta na razinu najvišeg državnog interesa. To je za njih stvar identiteta", ocjenjuje Koljanin.

"Za neke bi ovo bio put ka rehabilitaciji i samog Ante Pavelića, koji je bio vrhovni poglavar te države. Govorim o ekstremnim stavovima dijela hrvatske javnosti", objašnjava Koljanin.

Povjesničar Srđan Cvetković, također suradnik Instituta za suvremenu povjest, od rada mješovite komisije ne očekuje mnogo.

"Vjerujem da je ideja ove komisije da se prevladaju različita viđenja i da se na neki način progleda kroz prste, da se na prešutni način dozvoli kanonizacija Stepinca, odnosno da se Srpska pravoslavna crkva privoli na taj čin", navodi Cvetković.

Poslije nedavne izložbe o Stepincu u Europskom parlamentu i nakon prosvjeda Srbije, Europska komisija obratila se veleposlanstvu Srbije u Bruxellesu pismom u kojem se objašnjava kako je zadatak povjesničara da se spore oko "mogućnosti kolaboracije Stepinca sa ustaškim pokretom", ali se podsjeća da je papa Ivan Pavao II. 1998. godine Stepinca proglasio blaženim.

Cvetković smatra da se "Europa neće puno miješati" u rad povjerenstva jer ni EU, u krajnjem slučaju, ne zanimaju njezini zaključci.