Pravoslavna i Rimokatolička crkva o kanonizaciji kardinala Stepinca

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Sabor Srpske pravoslavne crkve odlučio je otvoriti dijalog s Rimokatoličkom crkvom o kanonizaciji kardinala Alojzija Stepinca, a za predsjednika Povjerenstva za dijalog s Hrvatskom biskupskom konferencijom imenovao je mitropolita zagrebačko-ljubljanskog Porfirija, objavljeno je u subotu na službenoj mrežnoj stranici.

U nizu odluka koje je sabor donio nakon višednevnog zasjedanja je razmatranje mogućnosti djelovanja predstavnika Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Bruxellesu, navodi se u priopćenju.

Sabor SPC “odlučio je prihvati dijalog s Rimokatoličkom crkvom, odnosno s Hrvatskom biskupskom konferencijom (HBK), u povodu namjere Rimokatoličke crkve da kanonizira kontroverznog kardinala Alojzija Stepinca, nadbiskupa zagrebačkog u vrijeme Drugog svjetskog rata i službenog vikara oružanih snaga takozvane NDH”, objavljeno je na stranici.

U tu svrhu Sveti Sinod će, po nalogu Sabora, utemeljiti povjerenstvo koje će “razgovarati o Stepinčevoj ulozi u tom tragičnom razdoblju i to u kontekstu srpsko-hrvatskih odnosa u 20. stoljeću”, navodi SPC.Dodaje da je za predsjednika stalnog saborskog Povjerenstva za dijalog s HBK imenovan mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije.

Za predsjednika Odbora za Jasenovac imenovao je episkopa slavonskog Jovana, a za pitanja izučavanja jasenovačkih logora smrti u Gradini, na bh. strani, ovlasti i dalje ima episkop banjalučki Jefrem.Sabor SPC je na zasjedanju, koje je trajalo od 14. do 29. svibnja, razriješio dvojicu vladika i izopćio iz SPC-a bivšeg vladiku raško-prizenskog Artemija, kojemu je godinama unazad osporeno djelovanje na Kosovu.

Među dvojicom razriješenih je i kontroverzni vladika mileševski Filaret, uz čije se ime vezuju brojne afere, a među posljednjima je dodjela visokog crkvenog odličja haaškom optuženiku i vođi Srpske radikalne stranke Vojislavu Šešelju.

Sabor je, kako se navodi, “sagledao teškoće i iskušenja s kojima se Crkva i srpski narod susreću u Crnoj Gori, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i drugdje uslijed pritisaka, nepravdi i diskriminacije”.

U priopćenju dodaje da će “razmotriti mogućnost djelovanja predstavnika SPC u Bruxellesu” radi kontakata i promicanja interesa SPC-a pred institucijama Europske unije “u suradnji s predstavništvima nekih drugih pravoslavnih crkava, a po potrebi i s predstavništvom Vatikana kao države”.