Pravoslavni vjernici 7. siječnja proslavljaju Božić

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Pravoslavci sutra proslavljaju Božić. Božić označava rođenje Kristovo i najradosniji je od svih velikih kršćanskih praznika.

Za njega su vezani mnogi običaji koji vrijeme od nekoliko tjedana oko Božića čine najsvečanijim razdobljem u cijeloj kalendarskoj godini.

Iako mjesec i dan rođenja Isusa Krista nisu točno utvrđeni, taj praznik se uvijek slavi 7. siječnja (kršćani koji se pridržavaju Gregorijanskog kalendara to čine 25. prosinca) još od 380. godine.

Prema drevnom vjerovanju i običaju, Božić se smatra veselim obiteljskim praznikom. Na taj dan se ne ide u goste, već se Kristovo rođenje proslavlja u vlastitoj kući. Kršćani tradicionalno vjeruju da bi se tog dana svi koji su tijekom godine bili u svađi, trebali izmiriti i oprostiti jedni drugima nanesene uvrede.

Proslava Božića počinje dan ranije, na Badnji dan. Tada domaćin (u seoskim pravoslavnim sredinama) odlazi u šumu po hrastovo drvo - badnjak. Uvečer se badnjak stavlja na ognjište jer hrastovo granje na vatri simbolizuje svjetlost i toplotu koja grije i zbližava ukućane.

U gradovima se na Badnje večer takođe poštuje običaj unošenja badnjaka u kuću.

Uoči praznika slamom se posipa pod kuće, čime se dočarava pećina u Betlehemu u kojoj je Krist rođen.

Božiću prethodi 40-dnevni post, a na sam dan praznika trpeza je bogata i mrsna. U domovima pravoslavnih vjernika za Božić se mijesi česnica i ona se lomi na onoliko dijelova koliko ima ukućana. U česnicu se stavlja i novčić od srebra ili zlata koji simbolizuje dar novorođenome Kristu.

Prema običaju, kod pravoslavaca na Božić u kuću rano ujutro dolazi položajnik, po pravilu muškarac, koji čestita praznik i poželi sreću, napredak i zdravlje domaćinovom domu.

Na ovaj praznik pravoslavni vjernici pozdravljaju se sa "Hristos se rodi", a odgovara se sa "Vaistinu se rodi". Božić se slavi tri dana.

Osmog dana po rođenju Kristovom obilježava se po starom kalendaru početak Nove godine, jer se smatra da je osmog dana po rođenju Krist bio obrezan i Crkva je u spomen na taj događaj ustanovila praznik upisan crvenim slovima, poznat u narodu kao mladi Božić, a Srbi ga zovu "Pravoslavna (ili "srpska") nova godina".

Nova godina se stoga kod pravoslavaca proslavlja u noći između 13. i 14. siječnja.