U mraku
Predavanje Šimuna Muse u sklopu Mostarskog proljeća
Tekst članka se nastavlja ispod banera
U sklopu Mostarskog proljeća 2016., u četvrtak, 21. travnja u 11 sati, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru (Amfiteatar Gabrijel Jurkić, soba br. 21), bit će održano predavanje akademika prof. dr. sc. Šimuna Muse o temi - Ilija Jakovljević, U mraku (u povodu sedamdesete obljetnice objavljivanja romana), a u suradnji s Filozofskim fakultetom i Hrvatskom akademijom za znanost i umjetnost u BiH.
Šimun Musa književni je povjesničar koji se bavi i jezičnostilskim, književnoteorijskim i književnometodičkim temama. Autor je i suautor te priređivač brojnih knjiga i članaka, antologičar i urednik niza knjiga i nekoliko časopisa, također i zauzet urednik u nakladničkim kućama u kojima je osobito angažiran na udžbeničkoj i lektirnoj literaturi s područja hrvatskoga jezika i književnosti.
Obnašajući i političke dužnosti iz djelokruga izvršne i zakonodavne vlasti, izravno je vezan za po-dručja prosvjete i kulture sustavno pokrećući, vodeći i ostvarujući brojne projekte, a osobito je kao sveučilišni profesor, zamjenik rektora, prorektor i dekan (Pedagoškoga fakulteta, odnosno Filozofskoga fakulteta i PMF-a), pridonio afirmaciji Sveučilišta u Mostaru.
Među njegovim brojnim znanstvenim djelima, posebice onima koja se odnose na hrvatska književna djela i autore bosanskohercegovačke proveniencije, važno mjesto ima studija Život i književno djelo Ilije Jakovljevića.
Član je: Društva hrvatskih književnika u Zagrebu, Društva hrvatskih književnika HB u Mostaru, Hrvatskog društva za znanost i umjetnost u Sa¬rajevu, Hrvatskog filološkog društva u Zagrebu te redoviti član HAZU BiH. Dobitnik je književne nagrade Antun Branko Šimić za 2010. godinu.
Ilija Jakovljević, U mraku (u povodu sedamdesete obljetnice objavljivanja romana)
Vrhunac proznoga djela Ilije Jakovljevića predstavlja roman U mraku, jedini hrvatski roman o gradu Mostaru, objavljen 1945. godine u Zagrebu. To je opsežan roman koji otkriva autorovu književnu zrelost, posebno njegovo vladanje romaneskno-pripovjedačkom tehnikom te sposobnost uočavanja i oslikavanja određena ambijenta i ljudi u njemu na povijesnoj prekretnici.
U 25 poglavlja romana iznesen je slijed događaja kada je Mostar zahvaćala psihoza nadolazećeg Prvoga svjetskog rata, a potom i vrijeme kada se rat izravno sručio na bosanskohercegovačke strane, gdje se Mostar našao u stupici svjetskih sukoba. Doduše taj rat, kako ga je Jakovljević uprizorio u romanu, više odzvanja u nakazi svojih posljedica nego što se fizički, u krvi, izravno osjeća u Mostaru
