Predstavljen Zbornik radova o fra Jakovu Markijskom i njegovom djelovanju u Bosni

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U prepunoj dvorani Hodočasničkog doma u Deževicama u petak uvečer je predstavljen zbornik radova o fra Jakovu Markijskom i njegovu djelovanju u Bosni.

Samo nekoliko stotina metara od mjesta održavanja ovog kulturnog događaja organiziranog u sklopu manifestacije „Hrvatsko proljeće Središnje Bosne“ je fra Jakovljevo svetište, zajedno sa spilljom u kojoj je za boravka u Deževicama, 30-ih godina 15. stoljeća boravio ovaj svetac, tadašnji vikar Bosanske vikarije, priopćeno je.

Čudesna ozdravljenja koja su se događala po zagovoru sv. Jakova, više od šest stoljeća prenose se s naraštaja na naraštaj. Iako se sv. Jakov, svetac rodom iz Motepradonea u Italiji, posebno, kao nigdje u svijetu, štuje u Deževicama, Župi Gospe Snježne, o njemu i njegovu životu se zapravo malo zna. Don Marin Marić, sadašnji župnik u Deževicama odlučio je to promijeniti te je u rujnu 2015. godine, u suradnji s Općinom Kreševo i tadašnjim načelnik Radojom Vidovićem, i uz potporu Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu, organizirao Znanstveni simpozij o fra Jakovu Markijskom i njegovu djelovanju u Bosni.

Radovi predstavljeni na Simpoziju objedinjeni su u prvu knjigu na hrvatskom jeziku koja brojnim fra Jakovljevim štovateljima, a godišnje ih njegovo Svetište u Deževicama pohodi više od 30 tisuća, nudi mnoštvo informacija o njegovu životu i djelovanju u tadašnjoj Bosanskoj vikariji koja je prelazila granice današnje BiH. Zbornik su predstavili dr. sc. don Milenko Krešić, profesor na KBF-u, fra Miro Relota, gvardijan Franjevačkog samostana u Fojnici te sestra Ivanka Mihaljević dok je u organizaciji promocije, u stručnom dijelu pomogao i dekan KBF-a dr.sc. Darko Tomašević.

Oni su okupljene proveli kroz 11 znanstvenih radova tiskanih na 306 stranica, koji govore o životu fra Jakova Markijskog, njegovu djelovanju u Bosni, ali i ondašnjim društvenim i političkim prilikama, posebice u središnjoj Bosni. Govorili su i o fra Jakovljevoj i karizmi franjevačkog reda, svečevu karakteru i odlikama vođe koje je posjedovao.

Zbornik radova, ocijenili su predstavljači, nakon više od šest stoljeća, skida prašinu s dragog kamena kakav je bio fra Jakov i omogućava mu da zasvijetli punim sjajem u srednjobosanskim planinama u kojima su smještene i Deževice. “Trebalo je proći 600 godina da bi hrvatski katolički puk ovog kraja doživio da o svecu kojeg toliko štuje ima jednu ovako vrijednu znanstvenu knjigu. To je još jedno čudo sv. Jakova“, istaknuo je deževički župnik don Marin Marić.

Inače, Zbornik radova o fra Jakovu i njegovom djelovanju u Bosni tiskan prošle godine, u izdanju KBF-a i Župe Gospe Snježne, prvi je put predstavljen upravo u Deževicama i to u sklopu manifestacije HPSB koju organizira ŽO Mladeži HDZ BiH ŽSB na čelu sa Goranom Pejakovićem te koordinatoricama Gloriom Lujanović i Irenom Mrnjavac.

Svjetlo dana ugledao je zahvaljujući i potpori općinskih vlasti Kreševa na čelu s Renatom Pejakom, sadašnjim načelnikom koji je na početku događaja pozdravio mnoštvo okupljenih naglasivši kako je ponosan što su u njegovoj općini organizirana čak dva događaja u sklopu HPSB. Zahvalnost organizatorima „Proljeća“ izrazila je ovom prigodom i Katica Čerkez, ministrica obrazovanja, znanosti kulture i sporta ŽSB.

„Zahvalna sam našoj Mladeži ali i ljudima poput Lidije Bradara koja je ih je potaknula na organiziranje dok je bila predsjednica ŽO HDZ BiH ŽSB. Nadam će se da manifestacija koja živi već četiri godine obići sva naša mjesta, gradove ali i sela, promicati kulturu tako da i mali obični čovjek može čuti o velikim stvarima i ljudima kao što se to večeras dogodilo ovdje u Deževicama“, naglasila je ministrica Čerkez.

Njezino ministarstvo, kao i brojne druge institucije, pojedinci i ustanove pomogli su i ovogodišnje „Proljeće“ te je ulaz na sve događaje, a ukupno ih je 17 u 15 općina, besplatan. Na potpori župi Deževice, njezinom i razvoju Svetišta, mjesni župnik zaslužnim se zahvalio prigodnim darovima. U glazbenom dijelu programa nastupila je klapa Kreševski bedem.