Dugometražni film
Priče iz logora ''Heliodrom'' i ''Dretelj'' u filmu ''Logori smrti''
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Savez logoraša u Bosni i Hercegovini već 10 mjeseci radi na realizaciji projekta, snimanju prvog dokumentarnog filma u BiH pod nazivom "Logori smrti", kazao je predsjednik Saveza logoraša u BiH Jasmin Mešković povodom najave premijere filma koja će biti održana 24. studenog te predstavljanja značke i bedža Saveza logoraša BiH.
Cilj projekta je, kaže, "da se ne zaboravi, da se ne ponovi", kao i želja da informiraju građane BiH i svijet o tome što se događalo u BiH od 1992. do 1995. godine.
Dodao je da je film završen te da se radi na prijevodima na engleski, turski, njemački, francuski i arapski jezik.
''Želimo da film pogleda što više ljudi, i nije nam bila namjera da šaljemo iskrivljenu sliku ili događaj'', kazao je Mešković, dodajući da sve što je u filmu urađeno ima za cilj prezentovanje istine.
Mešković je također predstavio i prvu značku Saveza logoraša BiH i svih logoraša koja odaje počast ubijenim i ukazuje na solidarnost sa živim logorašima kojima nijedna institucija u BiH ne posvećuje minimalnu pažnju. Osim značke, predstavio je i bedž Saveza logoraša u BiH.
Reditelj filma Avdo Huseinović kazao je da je imao veoma težak zadatak "da napravi putopis bola, putujući od logora do logora."
''Krenuli smo iz Sarajeva, preko Kalinovika, Čajniča, Višegrada, Rogatice, Vlasenice, Bratunca, Zvornika, Batkovića, Brčkog, Doboja, Prijedora, Velike Kladuše, da bismo završili u Hercegovini s pričama o strahotama logora Dretelj i Heliodrom kod Mostara'', prisjeća se Huseinović.
Pojašnjava da je u pitanju dugometražni film, u kojem svjedoči 67 logoraša, žena i muškaraca, te da je obrađeno više od 30 logora.
Osim nabrojanih logora iz BiH, kaže uvrstili su i priču o nekoliko logora iz Srbije, Šljivovica i Mitrovo polje te logor u Sremskoj Mitrovici.
Kao zanimljive dijelove filma ističe priču o Vladimiru Srebru, osnivaču Srpske demokratske stranke (SDS), priče o logorima na području Velike Kladuše te priču o prvom čovjeku koji je osuđen za genocid poslije 2. svjetskog rata, Nikoli Jorgiću Jorgi.
Predsjednik Skupštine Saveza logoraša u BiH i sudionik u filmu Sead Tabaković kazao je da je sudjelovao u obrani Republike Hrvatske 1991. godine, nakon čega se vratio u Čapljinu da pomogne u obrani svog kraja.
Međutim, bivši suborci su ga zarobili 1993. godine i odveli u logore tzv. Herceg-Bosne gdje je preživio "strahovite golgote."
''U logoru sam proveo 8,5 mjeseci. Bio sam najviše u Heliodromu, a taj logor nije bio poznat po batinanju, već po prisilnom radu, živom štitu i ubijanju'', kazao je Tabaković, dodajući da je također bilo užasno u logoru Vojno iz kojega se "malo tko vratio."
Kazao je da ne želi prisjećati tog vremena, ali da mu se "nekad noću sve vrati kao bumerang."