Prije 85 godina pojavio se poznati strip junak Batman

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prvi strip u kojem se pojavio superheroj Batman izašao je na današnji dan prije 85 godina, 25. travnja 1939. u 27. broju američkog časopisa Detective Comics. Taj strip izdavala je kuća DC Comics, glavni konkurent Marvelu.

Podsjetimo, Marvel Comics lansirao je likove Spidermana, Iron Mana, Hulka, X-mena itd., dok je DC Comics proizveo Batmana, Supermana i Wonder Woman. Autori Batmana bili su crtač Bob Kane i pisac Bill Finger.

Batmanovo pravo ime – Bruce Wayne – odabrano je po škotskom kralju i narodnom heroju Robertu Bruceu.

Bio je dobar i vedar dječak, uzoran školarac. A onda je svjedočio okrutnom ubojstvu voljenih roditelja. Zakleo se na osvetu, i to ni više ni manje nego svim zločincima svijeta. Bruce je postao industrijalac, filantrop i plejboj koji se za pravdu u gradu Gothamu bori u kostimu Čovjeka-šišmiša. 

Batman nipošto nije ni prvi ni zadnji maskirani osvetnik koji je pravdu uzeo u svoje ruke, ali je jedan od rijetkih koji se isključivo oslanjaju na ljudsku snagu – iznimnu inteligenciju, fotografsko pamćenje i akrobatske vještine – te vjernog pomoćnika Robina i poneki gadget. Nema tu čarobnih prstenova, radioaktivnih pauka niti supermoći – riječ je o junaku od krvi i mesa.

Prvi strip se prodavao za 10 centi. Danas, zbog povijesnog značenja prvog pojavljivanja Batmana, primjerci tog broja dostižu cijenu od 1.075.000 dolara i jedni su od najskupljih stripova na svijetu.

U tom prvom broju Batman istražuje ubojstvo tajkuna kemijske industrije, pri čemu mu je protivnik Alfred Stryker.

Na prvotnu Kaneovom nacrtu, imao je bitno drugačiji imidž nego danas: nosio je ne baš muževne tajice i minijaturnu masku.

Na Fingerov prijedlog, odjeća je promijenjena u crnu kako bi lik izgledao zlokobnije, maska mu je prekrila čitavo lice, a dodane su i rukavice – kako ne bi ostavljao otiske prstiju. 

Samo godinu i pol dana kasnije, strip se prodavao u 800.000 primjeraka (samo je "Superman" imao veću nakladu), unatoč činjenici – ili upravo zbog nje – da se radilo o iznimno krvoločnom štivu.

Sredinom pedesetih godina prošlog stoljeća, američki Senat vodio je raspravu o utjecaju stripova poput "Batmana" na maloljetničku delinkvenciju.

Kako bi izbjegla reperkusije, industrija stripa prihvatila je stroga pravila po kojima je dobro moralo pobijediti zlo, krvoproliće i perverzije bili su zabranjeni, a nijedan zločin nije se smio prikazati tako detaljno da bi se mogao oponašati. Na žalost vjernih obožavatelja, "Batman" se pretvorio u teški kič.

Mračni ton izvornika vraća se osamdesetih, a vrhunac u tom razdoblju predstavlja "Povratak Crnog viteza", strip-serijal Franka Millera čija se atmosfera može usporediti s klasicima filma noira. Uslijedile su brojne filmske adaptacije, a o Batmanu "izlaze" barem dvije knjige mjesečno.