U podnožju planine Žabe
Pronađene ilirske kamene oči kod Neuma
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Iako se za ove fantastične i vizualno jako atraktivne geološko-geomorfološke pojave, vjerojatno već zna u užem lokalnom smislu kod lokalnog stanovništva, s obzirom na gotovo totalnu nepoznatost široj i medijskoj javnosti, može se reći kako su na prostoru jugozapadne padinske strane velebne južno hercegovačke planine Žabe u zaleđu Neuma, otkrivene impresivne forme dvije omanje polušpilje koje svojim upadljivim izgledom te očitim iskorištavanjem od strane drevnih Ilira, možemo u figurativnom smislu prozvati kao ''Ilirske kamene oči''.
Radi se o geološkoj te geomorfološkoj atrakciji, očitovanoj u dvije izdužene potkapine ili kamena abrija, formiranim u podnožju vertikalnog odsječka ogromnog izdanka vapnenca iz doba dinosaura ispod vršnog dijela upečatljivog brijega Vijenac (468 m.n.v.).
Pročitajte još
Riječ je o tektonsko-erozijsko proširenim zjapećim pukotinama između dva debela i naborana sloja ili tzv.megabeda.
Do otkrića ili prepoznavanja ove prave prirodno-geološke, ali i moguće arheološke, atrakcije, došlo je se sasvim slučajno pregledom visokokvalitetnih ultra-zumiranih fotografija zapadnih i jugozapadnih padinskih strana planine Žabe načinjenih od smjera juga.
Upravo u periodima jeseni, zime ili ranijeg proljeća, u trenutcima prije zalaska sunca, dok sunce svojim zrakama udara pravocrtno na ovu padinsku stranu, kvalitetnim fotografskim ili kakvim drugim snimanjem južne strane brijega Vijenac, na gotovo spektakularan način vidno polje uprizoruje poput kakve stjenovite glave veliki okomiti izdanak stijene sa dvije markantne šupljine, tj. polušpilje, koje nesumnjivo oslikavaju figuru lica sa dva oka.
A da priči oko zanimljivosti i atrakcija na ovom interesantnom neumskom brdu Vijenac, nije niti blizu kraj, govore nam i druge isto tako vidljive neobične i jako atraktivne forme stijena, pri čemu poseban dojam ostavlja jedna ispupčeno zaobljena vapnenačko-dolomitna stijena neposredno udesno i iznad rečenih 'kamenih očiju'.
Naime, dok se za stijenu sa dvije paralelne i podjednake špiljice može slobodno figurativno uzeti izraz 'kamene oči', to se za ovu drugu istočniju stijenu može uzeti isto tako upečatljivi izraz 'kamena sfinga'.
Naravno, to je zbog toga, što se malo boljim pogledom sasvim jasno razlučuje prizor u kojem izgled ovog neobičnog izdanka stijene ostavlja jako veliki utisak pogleda na formu poznate sfinge.
Također u figurativnom, ali i geostrateško-geomorfološkom smislu, vidimo da se ovdje radi o pravom stijenovitom 'čuvaru' ili pak 'stražaru' čitavog Gradačkog polja, ali i čitavog predjela između planine Žabe i samog neumskog priobalja.
Dodatnom faktoru zanimljivosti ovih 'neumskih kamenih očiju' govori nam i činjenica, da su sasvim sigurno prapovijesni drevni Iliri, još u pradavna vremena čitav ovaj prostor, i posebice areal ovog brda Vijenca, uvelike koristili, iskorištavali te čak i modificirali u prostorno-graditeljskom smislu.
To nam jasno govore ostaci prapovijesnih ilirskih širokih te megalitskih ili kiklopskih zidina u formi svojevrsne manje gradine, koji se kriju neposredno iznad vrha samog brijega. U tom kontekstu, isto tako očiti su i debeli nanosi prapovijesnog kulturnog sloja, upravo neposredno ispred 'kamenih očiju', što se prepoznaje po svojoj zelenkastoj boji koja odudara od okolne bijelo-sive boje kamene podloge.
Ovdje je vrlo realna mogućnost da su upravo ove 'kamene oči' tj. ove dvije upečatljive špiljice, korištene uvelike od strane tih istih Ilira kao vrlo bitni, moguće i kultno-obredni, objekti, odakle se vršilo ne samo vizualno kontroliranje čitavog nižeg i južnog terena, već i praćenje izlazaka i zalazaka sunca te drugih nebeskih tijela.
U tom figurativnom smislu možemo u konačnici reći da se ovdje krije jedna velika geo-arheološka atrakcija i destinacija, koja s punim pravom već sutra može biti valorizirana i uvrštena u novu primamljivu rutu planinarske staze kojom se uspinje od juga prema vrhu planine Žabe.
Danas postojeća također vrlo atraktivna označena planinarska staza, smještena je naime, nešto malo istočnije od ovog položaja, no potrebno je naglasiti da je od položaja nove magistralne ceste, pa pravo preko ovih ilirskih kamenih očiju, kamene sfinge, vrha brda Vijenac, i dalje prema sjeveroistoku, vrlo jednostavno izvesti uspon i naznačivanje jedne nove atraktivne planinarske staze na Žabu.
Stoga, svi Neumljani, i svi koji vole planinarenje, imaju jedan pravi 'as u rukavu' i jednu 'novootkrivenu' privlačnu prirodno povijesnu atrakciju koju bi se itekako isplatilo valorizirati, pogotovo ako ćemo uzeti u obzir sve veću prisutnost outdoor, a time i planinarskih, vidova turizma na ovom prostoru.
Zainteresirane planinare i ljubitelje drevne kamene baštine i općenito kamenih vrhova Hercegovine, čuvar Neuma i juga neumskog zaleđa - ilirske kamene oči, budno čekaju otvorenih ruku i očiju.
