Prosjaci kao umjetnost

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Muzej lijepih umjetnosti u švedskom gradu Malmou organizirao je performans uz sudjelovanje dvoje romskih prosjaka, s namjerom da potakne raspravu o prosjačenju, siromaštvu i globalnoj nejednakosti.

Dvoje prosjaka, Luka Lakatus, 28-godišnji stolar iz Rumunjske i njegova djevojka Marsela Kerezi, pristali su sudjelovati u ovoj umjetničkoj postavci, prije svega zbog dobre zarade, a i zato što je u muzeju toplije nego na ulici.

Umjesto 30 do 60 kruna (tri do šest eura) koliko uspiju dobiti dnevno na ulici, dvoje mladih Roma imaju priliku zaraditi četiri puta više za samo dva sata rada u ugodnom ambijentu muzeja.

"Ljudi su bolji ovdje prema nama nego na ulici", kazao je Luka koji s djevojkom sjedi u gotovo praznoj sali, na čijim zidovima su okačeni novinski članci koji govore o socijalnim problemima.

Anders Karlson, umjetnički direktor muzeja, kazao je kako je cilj performansa da se isprovocira debata o prosjacima i problemu siromaštva.

"Kao umjetnik, mogu ponuditi prostor u kojem ljudi mogu razmisliti o tome zašto toleriraju tolike nepravde koje se, u suštini, kose s općim moralom", naveo je.

Performans je izazvao veću kontroverzu nego što su organizatori očekivali i veliku nelagodu kod posjetitelja koji u većini samo protrče kroz salu, zadržavajući se svega nekoliko sekundi.

"Nekako vam je neugodno", kazao je jedan od posjetitelja, dok je drugi prokomentirao da se "siromaštvo čini tako blizu, da vas prosto uznemiri".

Predsjednik švedskih Roma u Malmuu, Erland Kaldaras, smatra kako postoje bolji načini da se skrene pažnja javnosti na tešku situaciju rumunjskih imigranata kao što je medijska akcija ozbiljnih organizacija koje "svakodnevno rade na rješavanju ovog problema".

"Izložba nije o životu tih ljudi ili načinu na koji podnose siromaštvo i bijedu, već o tome kako mi reagiramo na prosjačenje", izjavio je Aron Izraelson, urednik lista Faktum.

Prosjačenje je legalno u Švedskoj, a u Malmou ima oko 150 prosjaka.