Rat srpskog i bosanskog: Koji jezik umire?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Akademik Slobodan Remetić upozorava kako su srpski jezik i pismo u BiH ugroženiji nego u vrijeme Benjamina Kalaja i ukazuje da međunarodne povelje obezvređuju pokušaje za stvaranje "bosanskog jezika".

Remetić je u intervjuu Srni rekao kako se RS institucionalno i svim ostalim sredstvima mora suprotstaviti kontinuiranim pokušajima Bošnjaka da Vukov srpski jezik nazovu "bosanskim" te upozorio na zabludu u kojoj Srbi u BiH žive - da im se ponavlja povijest i da sada žive u okolnostima nalik onim iz Kalajeve vladavine. Ali, istina je da su okolnosti neusporedivo teže i gore.

"Da se podsjetimo, u doba Kalaja, u vrijeme okupacije, Srbi su pisali isključivo ćirilicom i bili su tada najbrojniji narod u BiH, a danas to nije slučaj", naglašava Remetić te podsjeća da je 1907. godine, kada se priča u vezi s jezikom u BiH svela na to hoće li se jezik kojim govore tamošnji narodi zvati srpsko-hrvatski ili hrvatsko-srpski, prevagnuo naziv srpsko-hrvatski, jer su Srbi tada bili najbrojniji narod u BiH.

Jezik je moćno političko oružje koje Bošnjaci pokušavaju iskoristiti da bi ostvarili svoje pretenzije i unitarnu BiH u kojoj bi vladali oni i njihov "bosanski" jezik, smatra Remetić i napominje da ti "agresivni pokušaji nisu ništa drugo nego oživotvorenje Kalajeve politike".

"Krajnju namjeru otkriva njihov najugledniji lingvista Midhat Riđanović, koji kaže svojim sunarodnjacima sljedeće: 'Kada odbacimo izmišljene Bošnjake i priklonimo se istorijskoj činjenici da u BiH žive Bosanci, koji govore bosanski, onda bi druga dva naroda - Srbi i Hrvati postali dijaspora'", podsjeća Remetić.

Kao ilustraciju tvrdnje da bošnjačka politika neće lako odustati od svoje namjere, Remetić navodi sudski proces koji je protiv Republike Srpske, zbog "negiranja bosanskog jezika", vodio Renad Šeremet pred Općnskim sudom u Sarajevu - odbačen kao neosnovan, ali i niz drugih.

"Zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Safet Softić tražio je pred Ustavnim sudom BiH ocjenu ustavnosti člana sedam Ustava Republike Srpske u dijelu koji se tiče 'jezika bošnjačkog naroda'. On smatra da je ta definicija neustavna i da se krši pravo bošnjačkog naroda i ostalih naroda koji pripadaju 'bosanskoj jezičnoj zajednici' na obrazovanje na materinjem jeziku", navodi Remetić.

Prema njegovom mišljenju, ovaj zahtjev je vrlo opasan, jer Softić ne objašnjava što u stvari podrazumijeva pod "bosanskom jezičkom zajednicom".

Remetić napominje kako bi uvođenje termina "bosanski jezik" značilo prvi korak k ukidanju ravnopravnosti Srba i srpskog jezika s Bošnjacima i bošnjačkim jezikom kako u Republici Srpskoj tako i u BiH.

Istovremeno, napominje Remetić, za strane lingviste nema dileme da je svatko tko se rodio na području Federacije BiH i Republike Srpske progovorio materinjim dijalektom i Vukovim - srpskim jezikom.

"Sve su to podvale. 'Markale' su na svim razinama. Sad vidimo što se tamo događalo, ali gotovo je sada. Za strance, između Bugarske i Makedonije postoji jedan lingvistički i više političkih jezika. S Hrvatima je stvar najčistija, jer su oni još na početku rekli da je sve po Vuku i da je jezik zajednički", navodi Remetić.

Bošnjaci se u svojim zahtjevima da jezik nazovu "bosanskim" pozivaju na međunarodne povelje, ali im upravo one obezvređuju ta nastojanja.

"Nigdje u međunarodnom pravu ne možete imenovati jezik kako hoćete. To su pravo izmislili hrvatski filozofi kada su deklaraciju donijeli. Od tog nema ništa. U Strasbourgu je 1992. godine donesena Europska povelja za regionalne i manjinske jezike koja je savršeno jasna i glasi: 'Dva idioma koja se ne razlikuju ne mogu ni lingvistički ni znanstveni biti posebni jezici, a sami Bošnjaci kažu da se ne razlikuju", pojašnjava Remetić te poziva na potrebu da se srpski jezik svim institucionalnim i političkim sredstvima odbrani na svim etničkim prostorima.

"Naši političari, generalno, nisu svjesni značaja jezičke politike, te da je ugroženost jezika i njegova sudbina povezana sa ugroženošću i sudbinom srpskog naroda", naglašava Remetić i podvlači da je to posebno izraženo u Srbiji.

"U Novom Pazaru je blokirano na stotine sudskih predmeta jer nema tumača za 'bosanski jezik'. Objavljen je oglas za postavljanje sudskih prevoditelja. To je strašno... Mislim da je ministar prosvjete najavio da će se na državnom sveučilištu u Novom Pazaru vršiti obuka za 'bosanski'", nevodi Remetić.

Podsjetio je kako se o tom problemu izjašnjavao Odbor za standardizaciju srpskog jezika i da je zaključak jasan: da bi dva jezika bila posebna oni moraju biti različiti po genetskoj, strukturalnoj i komunikativnoj osnovi.

"Utvrdili smo da nema nikakvog, pa ni lingvističkog, osnova proizvoditi tumače za 'bosanski' niti pak izvoditi posebnu nastavu i praviti posebne udžbenike, jer svi koji znaju srpski znaju podjednako i bošnjački jezik", rekao je Srni Remetić.