Sajam knjiga u Beogradu: Čitatelji se vraćaju tiskanim knjigama

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na ovogodišnjem Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga, sa čitateljima su se družili, svoje knjige predstavljali i potpisivali ih pisci Miljenko Jergović i Filip David.

"Sajam knjiga u Beogradu je zapravo najveća knjiška manifestacija u ovom delu Europe i on zapravo taj status svake godine iznova potvrđuje. Mislim da je za sve govornike ovoga jezika jako bitno i za sve čitatelje jako bitno, da taj sajam na tako sjajan način opstaje“, rekao je bosanskohercegovački i hrvatski pisac i novinar Miljenko Jergović .

Za promociju svoje knjige i susret sa čitateljskom publikom u Beogradu, Jergović je rekao da je sve prošlo sjajno i dodao da je "bilo veoma zanimljivo, vrlo uzbudljivo i vrlo sadržajno“ te da je "za njega u svakom pogledu važno“.

Navodeći da je čitateljska publika na sajmu u Beogradu vrlo pažljiva i vrlo ozbiljna u odnosu na knjige koje čita, Jergović je kratko opisao svoju novu knjigu "Sarajevo, plan grada“:
"To je pokušaj da se nanovo ispiše jedan stvarni grad i da se ispriča priča o sarajevskim ulicama, zgradama i trgovima od dolaska Austrougarske u Bosnu, dakle 1878., pa do 1992. godine i početka opsade grada.“

Za pisca je važno da sjedi kod kuće i piše

"Za pisca s jedne strane je zanimljivo sresti čitatelje, a sa druge strane to djeluje malo depresivno, kada vidite toliko knjiga. Ja sam prije nekoliko godina bio na frankfurtskom sajmu knjiga i rekao sam nikada više. Jer, kada vidite toliko mnoštvo divno opremljenih knjiga, onda se pitate 'a šta ja radim ovdje' i mislim da je to osjećanje ne samo moje, nego mnogih pisaca. Za pisca je važno da sjedi kod kuće i da piše“, ispričao je srbijanski pisac židovskog porijekla Filip David.

Ove godine je na Sajmu potpisivao svoje romane "Kuća sjećanja i zaborava“, "Hodočasnici neba i zemlje“, "San o ljubavi i smrti“, zatim knjigu priča "Sabrane i nove priče“, koje su izdali po jedan srbijanski i jedan hrvatski izdavač.

Navodeći da nije imao mnogo vremena i prostora vidjeti reakcije čitatelja jer, kako je rekao, "kada potpisujete imate vremena samo razmijeniti par riječi i rečenica“, David je kazao da je zahvaljujući NIN-ovoj nagradi proteklih mjeseci obišao čitavu Srbiju, sve knjižnice.

"Ono što me je prijatno iznenadilo, jeste to što sam vidio da u sredinama, gdje je sve zamrlo, gdje više ne rade tvornice, jedino knjižnice rade, gdje se okupljaju mladi ljudi. Imam dojam, da u ovakvim vremenima u kojima živimo, teškim, mračnim po egzistenciju ljudi, ljudi se vraćaju knjigama jer u njima nalaze često ono što ne mogu naći u svom svakodnevnom životu, bježe od depresije i egzistencijalnog straha hoće li preživeti i knjiga je neka vrsta utjehe“, rekao je David.
Obzirom da dosta putuje po drugim zemljama bivše Jugoslavije, David je ispričao da se kulturne veze ostvaruju, ali veoma teško.

"To je zato što očigledno, na raznim stranama, ja prvenstveno mogu govoriti na ovoj srpskoj, nepostoji još politička volja da se te kulturne veze učvrste, a najbolje se mogu učvršćivati preko knjiga“, istaknuo je David.

Hrvatski izdavač Fraktura po prvi put na Beogradskom sajmu

Hrvatska izdavačka kuća, koja je na Sajmu u Londonu ove godine proglašena za najbolju izdavačku kuću van engleskog govornog područja, Fraktura, na jubilarnom 60. Međunarodnom sajmu knjiga predstavila se po prvi put beogradskoj publici.

"To je jedna izdavačka kuća koja se bavi visoko kvalitetnom književnošću, gdje osim pisaca iz regije, hrvatskih autora i autora iz regije, objavljuje i prevedenu visoko kvalitetnu književnost. Tu se nalazi Peter Nadaš, Estrehazi i drugi, čije smo knjige ovom prilikom donijeli, a koje nisu objavljene u Srbiji“, rekla je Sanja Jovičić direktor marketinga i prodaje.

Navodeći da posjetitelji Sajma dolaze na njihov štand, Jovičić je rekla da su to čitatelji koji znaju šta Fraktura objavljuje i sretni su što su se pojavili.

"Kupuju knjige, ali ono što je još važnije čitaju“, rekla je Jovičić i dodala da su do sada posjetitelji štanda Frakture najzainteresiraniji bili za novu knjigu Miljenka Jergovića "Sarajevo, plan grada“.