Spomenik - kralj Tvrtko osvanuo ispred zgrade Predsjedništva BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Spomenik bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću ipak je osvanuo ispred zgrade Predsjedništva BiH.

Nakon višemjesečne sage o mogućoj lokaciji, gdje se krenulo od prostora ispred Predsjedništva BiH, parka iza zgrade u kojoj je smješten kolektivni šef države, preko dvije lokacije na Marijin Dvoru sve do Pofalića, na kraju je ovaj spomenik postavljen na prvobitno zamišljenom mjestu.

Međutim, za sve ove lokacije Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika nije izdala potrebnu dozvolu za postavljanje. Navodno, problem je bilo to što se na tabli sa imenom i titulom Tvrtka I nije nalazilo i to da je bio i srpski kralj, nego samo bosanski.

U okrilju noći

Šta se dogodilo u međuvremenu, odnosno da li se Komisija "smilovala" pa izdala potrebnu dozvolu, ili je nešto drugo u pitanju, za sada nije poznato. Sumnju budi i to što je spomenik postavljen pod okriljem noći, a ne po danu, što bi više priličilo jednom ovakvom činu, prenosi Oslobođenje.

Postavljanjem spomenika pohvalila se i gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić.

''Obećala sam da će naše Sarajevo dobiti spomenik bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću, a danas, na dan potpisivanja Povelje Kulina bana, svoje obećanje sam ispunila.

Bosanski kralj Tvrtko, preko puta zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ondje gdje i pripada'', napisala je Karić.

Za dan otvaranja spomenika izabrana je današnja 834. godišnjica potpisivanja Povelje Kulina bana, najstarijeg dokumenta o bosanskoj državnosti.

Povelja je upućena dubrovačkom knezu Krvašu i građanima Republike Dubrovnik. Najstariji je to očuvani dokument koji svjedoči o višestoljetnoj bosanskoj državnosti i jedan od najstarijih državnih dokumenata kod svih južnoslavenskih naroda.

Pisana je dvojezično - latinicom na latinskom, te bosanskom varijantom ćiriličnog pisma – bosančicom, na starobosanskom narodnom jeziku.

Povelja je međunarodni pravni akt, koju je bosanski ban Kulin uputio dubrovačkom knezu Krvašu kako bi regulisao trgovačke odnose sa tada najvažnijim trgovačkim partnerom svoje zemlje - Dubrovnikom. Njome se dubrovačkim trgovcima daje sloboda trgovanja u Bosni bez plaćanja poreza, ali im se i jamči sigurnost, te nadoknada eventualne štete.

Tko je bio kralj Tvrtko?

U svjetlu te važne godišnjice u Sarajevu je postavljen spomenik Stjepanu Tvrtku I Kotromaniću, koji se smatra jednim od najvećih srednjovjekovnih vladara Bosne. Za sobom je ostavio zemlju veću, jaču, politički uticajniju i vojno sposobniju od one koju je naslijedio.

Rođen je oko 1338. godine. Sin Vladislava Kotromanića i Jelene Šubić, Tvrtko je na bosansko prijestolje došao kao petnaestogodišnji dječak 1353. godine, a Bosnom je kao ban vladao do 1377. godine.

Njegova vladavina Bosnom u tom je periodu obilježena stalnim sukobima sa Ugarskom kraljevinom, koja se željela dočepati bogatih bosanskih rudnika te iskorijeniti bosanske bogumile. Tvrtko I Kotromanić prvi je bosanski vladar koji je uzeo titulu kralja. To se dogodilo 1377. godine u Milima kod Visokog. Tokom svoje vladavine kralj Tvrtko I Kotromanić je od Bosne i Hercegovine stvorio respektabilnu europsku državu, koja je doživjela političku, kulturnu i privrednu ekspanziju.

Kralj Tvrtko I poseban je i po tome što je prvi vladar Bosne koji je krenuo u protivnapad na susjednje zemlje nakon što je Bosna godinama bila meta njihovih napada. U svojim je osvajanjima Tvrko I bio više nego uspješan. Pohod na Crnu Goru okončao je osvajanjima teritorija sve do Kotora. Potom se okrenuo prema Srbiji i stigao do Sjenice u današnjem Sandžaku. U Milima se krunisao kao kralj Srbljem, Bosni, Pomorju, Humskoj zemlji, Donjim Krajem, Zapadnim Stranam, Usori i Podrinju.+

Ekonomska sila

Bosna je tada važila i za ekonomsku silu, koja je svoju privredu bazirala na bogatim nalazištima zlata, srebra, olova i drugih vrijednih metala. O kakvoj se ekonomskoj sili radilo najbolje svjedoči zlatnik koji se kovao. Tvrtkov dukat bio je četiri puta veći od osmanskog, imao je 24 karata, bio je širok četiri centimetra i težak 16 grama. Ovaj zlatnik bio je važan i zbog simbolike. Na jednoj strani se nalazio grb Bosanskog kraljevstva, sa šest ljiljana i još dva ljiljana sa strane, a na drugoj strani je bio propeti lav, simbol moći njegovog kraljevstva. O njegovoj moći govori i podatak da ga je Mletačka republika, vodeća europska pomorska sila, upisala u zlatnju knjigu počasnih građana.

Bosanska vojska sudjelovalaje i u Kosovskoj bitki na strani srpskog kneza Lazara, koji je Tvrtka I molio za pomoć. Bosanska vojska je izborila pobjedu nad turskom vojskom na lijevom krilu gdje se borila i u domovinu se vratila sa neznatnim gubicima. Nakon toga se Tvrtko I okrenuo osvajanjem hrvatskih teritorija gdje je napredovao sve do Novigrada, a pod njegovom vlašću su bili svi dalmatinski otoci i gradovi osim Zadra i Dubrovnika.

Iznenada je umro 10. ožujka 1391. godine, a na njegovo mjesto došao je njegov rođak Stjepan Dabiša. Tvrtko I je sahranjen u Crkvi sv. Nikole u naselju Mile kod Visokog.