Školski rječnik bosanskog jezika: Srbi su "đikani" i "genetski četnici"

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Rječnik bosanskog jezika koji se preporučuje kao literatura u školama i na fakultetima FBiH pun je pogrdnih izraza na račun Srba i pravoslavaca.

U školskom rječniku autora Dževada Jahića riječ „đikan“ tumači se kao „seljačina, neotesani mladić, obično pravoslavac brđanin, stočar, čobanin, bosanski pravoslavac četničkog porijekla koji je genetski četnik“. Kao primjer se navodi rečenica: "Poklaše nas đikani".

Tumačenje riječi „balvangrad“ predstavljeno je za naselja poput Sokoca, Han Pijeska, Pala i Rogatice, a pridjev „balvangradski“ koristi se za mentalitet. Tako se opisuje kao „sirov, dinarski, uglavnom onaj pravoslavni ruralni u Bosni“, a kao primjer podrugljivog korištenja navode se primjeri „balvangradski intelektualci“ ili „balvangradska revolucija“, uz dodatak u zagradi - Karadžići, Ostojići, Mladići i slično.

U rječniku nema riječi „ustaša“, a „četnik“ nije predstavljen kao pripadnik pokreta već „srpske vojske koja je kroz povijest počinila velike zločine nad bošnjačkim stanovništvom“, a „četnikuša“ je „pripadnica srpske vojske“, ali i „Srpkinja u Bosni sklona nacionalnoj mržnji i netrpeljivosti“.

Dok je u Rječniku srpskog jezika riječ „džihad“ predstavljena kao islamski vjerski rat protiv muslimana, u Školskom rječniku bosanskog jezika to je „rat za obranu vjere“. Za Aladžu, džamiju u Foči, autor za primjer daje rečenicu: „Vrhunac četničkoga divljaštva i katunskoga primitivizma je rušenje Aladže u Foči.“

Za riječ „granatirati“ primjer je rečenica: „Četnici su granatirali čitavu Bosnu, mučki, zločinački, da tome zločinu nema premca u novijoj povijest“, a primjer za riječ klati je „četnici kolju“.

Mirjana Vlaisavljević, profesor na katedri za srpski jezik na banjalučkom Filozofskom fakultetu, kaže da se „Rječnik ne pravi preko koljena“, već da u njegovom radu sudjeluju brojni suradnici, koji su najvjerojatnije dobili smjernice za ovakvo definiranje rječnika.

''Ovako otrovno štivo, sa ratno-huškačkom retorikom, godi samo otrovnom uhu. Sigurna sam da bošnjački narod ovo nije zaslužio, a pitam se gdje bi stigli kada bi i Srbi na ovakav način napisali školski rječnik'', kaže Vlaisavljević.

Školski rječnik koristi se u FBiH, ali i u školama u RS koje imaju nacionalnu grupu predmeta po planu i programu Unsko-sanske, Tuzlanske i Srednjobosanske županije, prenosi Blic.