Skup u Mostaru: Ćamil Avdić je najveća bošnjačka ličnost 20. stoljeća

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Znanstvenim skupom 'Imam Ćamil Avidić' u utorak je u Studentskom hotelu 'Mostar' zatvorena ovogodišnja manifestacija 'Dani mevluda i zikra'.

O životu i djelu Ćamila Avdića (10. srpnja 1914. g. Plana kod Bileće - 2. prosinac 1979. g. Chicago) govorili su prof. dr. Mustafa ef. Cerić, reisu-l-ulema u mirovini, muftija ljubljanski dr. Nedžad Grabus, prof. dr. Ismet Bušatlić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke mr. Osman Lavić i mostarski muftija mr. Salem ef. Dedović.

Tijekom programa, po prvi put nakon ustanovljenja, dodijeljena je dodijeljena i nagrada 'Fevzi Mostarac' za doprinos u istraživanju, proučavanju i prezentiranju kulturne baštine Hercegovine i afirmaciju duhovnih, opće humanističkih i tradicijskih vrijednosti Bošnjaka Hercegovine. 

''Ova nagrada je prvi put dodijeljena na ovoj manifestaciji, i dodjeljivat će se svake godine zaslužnima na području znanosti, kulture, vjere i tradicije na području našeg muftijstva. Nagrada je ove godine dodijeljena Hivziji Hasandediću, poznatom znanstveniku i istraživaču koji je cijeli svoj radni i životni vijek proveo u Mostaru, a koji je dao najveći doprinos u istraživanju vakufa i vakifa i znanstvene oblasti koja se odnosi na razdoblje osmanske vladavine'', istaknuto je na skupu.

Njegovom sinu Salihu uručili su je rektor Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru prof. dr. Sead Pašić i predsjednik Medžlisa IZ Mostar Ramiz Jelovac.

Mostarski muftija mr. Salem ef. Dedović podsjetio je kako je u tradiciji blagajskog mevluda objedinjena zajednica vjernika u dobru, koja osnažuje duh Bošnjaka da ustraje u očuvanju svog vjerskog, kulturnog, tradicijskog, jezičnog i nacionalnog identiteta na prostoru Hercegovine.

Programski ciljevi manifestacije, kako je kazao muftija Dedović, su spajanje i uvezivanje životnog prostora Bošnjaka u Hercegovini i Muftijstva mostarskog, ali i izgradnja mostova među vjerama, tradicijama i kulturama.  

''Sadržaji manifestacije realizirani su da se kroz njih budi svijest o značaju kulturno-povijesnih spomenika Hercegovine i prirodnih ljepota i raznolikosti koje se su po mnogo čemu jedinstvene i predstavljaju Božji dar'', naglasio je.

Po njegovim riječima, identifikacijski primjer takve odanosti bošnjačkom identitetu i svjesnosti pripadnosti vjeri i narodu u mnogo čemu je bio i Ćamil Avdić kome je posvećen ovogodišnji znanstveni skup.

Mustafa Cerić, reisu-l-ulema u mirovini, istaknuo je da je Ćamil Avdić najveća bošnjačka ličnost 20. stoljeća.

''Hvala organizatoru, odnosno Medžlisu islamske zajednice Mostar i Bileća, što su našli za vrijedno da se okupimo oko ideja i djela imama Ćamila Avdića, koji je jedna od najznačajnijih bošnjačkih ličnosti u 20 stoljeću. On je spoj univerzalnog i partikularnog bosanskog. Univerzalnog jer je bio pionir u prezentaciji islama u americi, posebno na području Chicaga, a napisao je prvi udženik za islamsku vjeronauku. Uz to, osnivač je mnogih udruženje sa islamskim predznakom, a zračio je međureligijskim dijalogom. On je 1954. godine došao na poziv svojih zemljaka u Chicago, gdje je bio incijator osnivanja bosnjacke nacionalne zajednice. To je to pionirstvo u univerzalnom liku Ćamila Avdića.

Partuikularna uloga mu je bila ta što je već sedamdesetih godina bio jako zainteresiran što se događa u Bosni, kada je napisao knjigu ''Bosna u historijskoj perspektivi'', koja kod nas nije toliko poznata, ali nadam se da će ovaj skup učiniti svoje da se ona republicira.

Važno je naglasiti da je imam Ćamil Avdić bio vrhunski intelektualac, patriot, da je posvetio život vrijednostima u koje je vjerovao, a sjećanje na njega nije sjećanje na njega kao osobu, nego na našu sudbinu kao naroda i države'', rekao je reisu-l-ulema Mustafa Cerić.

Ljubljanski dr. Nedžad ef. Grabus, govoreći o Ćamilu Avdiću kao lideru i učitelju, kazao je kako je tek s preuzimanjem najveće vjerske dužnosti među Bošnjacima u Sloveniji mogao relevantno sagledati doprinos Ćamila Avdića u procesima integracije iseljenika i očuvanja njihove nacionalne i vjerske posebnosti. On je Avdićev doprinos stavio u rang doprinosa Huseina Đoze, s tim što je Avdić zbog činjenice da je djelovao i radio u Americi ostao skoro nepoznat bosanskohercegovačkoj javnosti.

"To jeste naš problem s kojim se suočavamo. Pogledajte kakva mi imena našim ustanovama i institucijama dajemo. Bošnjaci umjesto da izaberu imena naših alima oni daju imena arapskog naziva, koja jednom Bošnjaku, najčešće ništa ili malo znači", primijetio je Grabus dodavši kako je zaista važno da se o Ćamilu Avdiću govori u njegovoj domovini i u njegovom rodnom zavičaju.