Slušanje Mozarta ne čini nas pametnijima

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Godine 1993. u uglednom znanstvenom časopisu Nature objavljeno je istraživanje koje je utvrdilo kako su studenti koji su slušali Mozarta poboljšali rezultate na ispitima.

Mediji su reagirali istog trenutka te je objavljen niz članaka o tome kako nas slušanje Mozarta čini pametnijima.

No, istraživanje je krivo protumačeno. Za početak, kod studenata je ispitivana samo prostorna inteligencija, ona koja se koristi kod savijanja papira ili orijentacije. Bolji rezultati na tom području ne znače i poboljšanja kod drugih vrsta inteligencije, piše Index.hr.

Dodatno, poboljšanja koja su zabilježena imali su vremensko ograničenje - trajala su tek 15-ak minuta.

Desetak godina nakon što je prvo istraživanje objavljeno, tim znanstvenika je sakupio sva istraživanja o takozvanom Mozartovom efektu te ih proučilo u studiji.

Studija pod nazivom "Mozart effect–Shmozart effect: A meta-analysis", koju su 2010. godine proveli Jakob Pietschnig, Martin Voracek i Anton K. Formanniz, obuhvatila je sva ta istraživanja te utvrdila kako u biti postoji malo dokaza da klasična glazba pomaže u izvedbi kod određenih radnji te kako ne postoje nikakvi dokazi da utječe na inteligenciju.