Srce uzavrelo: Dan kad je Sarajevom odjeknuo pucanj

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Od Sarajevskog atentata prošle su 104 godine. Tog  28. lipnja 1914. godine Gavrilo Princip izvršio je atentat na austrougarskog prestolonasljednika Franza Ferdinanda. Ferdinand i njegova lijepa, trudna supruga Sofija vozili su se kroz svečano ukrašeni grad u crnom otvorenom automobilu, Obalom pa do Gradske vijećnice.

Franz i Sofija su došli u Sarajevo da obiđu austrougarske vojne trupe, zatim Zemaljski muzej, a onda i da se provozaju prvim tramvajem u Europi, onim za koji su Beč i Pešta kroz Sarajevo postavili željezne tračnice, a kao pokus, prije nego će to isto uraditi na svojim ulicama. U Sarajevu su željeli i proslaviti 14. godišnjicu braka.

Na ulicama je bio veliki broj građana. Bacali su cvijeće na put kojim je prolazila kolona vozila. 

Među građanima su bili i članovi organizacije Mlada Bosna, koju je kontrolirala tajna srpska teroristička organizacija Crna ruka, s Dragutinom Dimitrijevićem Apisom na čelu. Dok se kolona kretala prema Vijećnici gdje se Ferdinand trebao susresti sa gradonačelnikom Fehimom Čurčićem, iz mase mladić po imenu Nedeljko Čabrinović, član organizacije Mlada Bosna, bacio je ručnu bombu na automobil u kojem je bio bračni par.

Bomba je eksplodirala u gomili ljudi, ranjeno je desetak građana. Kolona vozila nastavila se kretati prema Vijećnici. 

Drugi član Mlade Bosne Gavrilo Princip potegnuo je pištolj i pucao u automobil kojim se vozio prestolonasljednik. Prvim pucnjem pogodio je Ferdinanda, dok je drugi metak bio fatalan za Sofiju. 

Principa i njegove pomagače uhvatile su Sarajlije. Sarajevski atentat poslužio je kao povod za početak Prvog svjetskog rata i ušao u svjetsku povijest. Za neke su Princip i njegova ekipa teroristi dok su za ostale 'vidovdanski heroji".