Srebrenik: Kopao zemlju za cvijeće, pa otkrio senzaciju

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prije nekolika dana objavljena je vijest o senzacionalnom arheološkom otkriću kod Srebrenika: skupnom nalazu više od stotinu prahistorijskih metalnih predmeta. Riječ je možda o najznačajnijem pronalasku s područja sjeveroistočne Bosne u posljednjih pedesetak godina, te bitnom doprinosu arheološkoj znanosti Bosne i Hercegovine u cjelini, piše Fena.

Edin Šaković, voditelj zavičajne muzejske zbirke i stručni suradnik za kulturno naslijeđe u Bosanskom kulturnom centru u Gračanici, koji je sudjelovao u aktivnostima oko preuzimanja i preliminarne obrade nađenih predmeta, kazao je u razgovoru za Fenu da je u pitanju slučajni nalaz jedne prahistorijske ostave, što je inače termin kojim se u arheološkoj struci označava skupni nalazi većeg broja predmeta pohranjenih u zemlju, najčešće iz sigurnosnih razloga.

Dragocijenosti u zemlji

''Suočeni s neposrednom opasnošću, vlasnici su dragocjenosti pohranjivali u zemlju, u namjeri da se poslije vrate po njih. Mnogima to nije uspijevalo i predmeti bi ostajali u zemlji naredna stoljeća i milenije, sve dok neko sasvim slučajno ne bi na njih naišao. Tako se dogodilo i u našem slučaju'', kaže Šaković.

Kopajući humus za cvijeće u šumi Markuša, u Rapatnici kod Srebrenika, mještanin Jasmin Buljubašić iz susjednog Kiseljaka je naišao na prahistorijske predmete. O nalazu je obavijestio svog poznanika u policiji, a ovaj je potom kontaktirao dr. sc. Edina Mutapčića, sveučilišnog profesora i dugogodišnjeg istraživača povijesti srebreničkog kraja. Profesor Mutapčić je potom organizirao sastanak s pronalazačem, kome je prisustvovao i Nihad Omerović, načelnik Općine Srebrenik, skupa s predstavnicima Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa iz Tuzle.

''Tom prigodom postignut je dogovor da pronalazač predmete ustupi Općini. Sutradan smo s Buljubašićem izašli na mjesto pronalaska, te smo pregledom terena prikupili dodatnih dvadesetak predmeta. U međuvremenu, službeno je obaviješten i Muzej istočne Bosne iz Tuzle, kao nadležna muzejska ustanova, a u protekli petak imali smo primopredaju nalaza i konferenciju za medije na kojoj je o svemu obaviještena šira javnost'', kazao je Šaković.

Imovina ljevača

Navodi kako se već na prvi pogled moglo zaključiti da se radi o tipičnoj ostavi iz kasnog brončanog doba, dakle između 2.800 i 3.200 godina starosti. Sastojala se iz 124 predmeta. Najviše je brončanih srpova, a tu su i keltovi (bojne sjekire), vrhovi koplja, narukvice, itd. Na osnovu prisustva velikog broja oštećenih predmeta i fragmenata, kao i grumenja sirove bronce, jasno je da se radi o imovini nekog ljevača bronce, odnosno tzv. radioničkoj ostavi.

''Područje općine Srebrenik, odnosno doline rijeke Tinje do prije nekih dvadesetak godina bilo je velika prazna površina na arheološkoj karti Bosne i Hercegovine. U stručnoj literaturi je postojao svega jedan evidentiran lokalitet. Istina, u posljednjih desetak godina ustanovljena su i neka nova nalazišta, ali je pronalazak ove ostave uistinu velika senzacija. Ostava s lokaliteta Markuša također je značajan prilog za arheološku topografiju sjeveroistočne Bosne, gdje je već ustanovljeno desetak nalaza ove vrste – od Novog Grada kod Odžaka preko Grapske kod Doboja, zatim Boljanića, Monja i Pašalića kod Gračanice pa do Bokavića kod Lukavca. Gotovo svi su evidentirani sredinom prošlog stoljeća. Ova novopronađena ostava kod Srebrenika je prva u posljednjih pedesetak godina, a definitivno je i najznačajnija po brojnosti predmeta. Imajući sve to u vidu, može se kazati da je ovo i najznačajniji arheološki nalaz na području ove regije, pa i jedan od najznačajnijih nalaza u bosanskohercegovačkoj arheologiji u zadnjih nekoliko desetljeća uopće'', smatra Šaković.

Inače, ostave su među arheolozima vrlo dopadljiva vrsta nalaza – dijelom zato jer sadrže obilje predmeta koji omogućavaju tipološku i druge analize, a dijelom zato jer je pronalazak neke ostave uvijek rezultat slučajnosti. Isto tako, jedino spletom sretnih okolnosti one budu sačuvane i za znanost.

Pljačkanje starina u BiH

''Ovo je osobito značajno u situaciji kakvu imamo danas. Naime, svjedoci smo prave jedne pošasti posljednjih godina, ilegalnog traganja i pljačkanja starina i arheoloških predmeta. Postoji čitava mreža tih tragača i "detektoraša", koji pustoše arheološke lokalitete. U svemu tome najtragičnije je što naše policijske agencije uopće ne reagiraju na ovu pojavu, iako naše zakonodavstvo propisuje stroge kazne za takvu vrstu krivičnih djela i iako se sve to odvija manje-više javno'', upozorava Šaković.

Na svu sreću, pronalazač naše ostave Jasmin Subašić je pokazao dovoljno svijesti i savjesnosti, te je o nalazu obavijestio struku, zahvaljujući čemu je ovaj značajan arheološki nalaz spašen kao trajno dobro šire društvene zajednice.

''Želio bih istaknuti i svesrdnu podršku koju je pružio načelnik Općine Srebrenik Nihad Omerović. Iskreno se nadam da će njihovi primjeri motivirati i druge slučajne pronalazače, odnosno predstavnike lokalne uprave u slučaju nekih novih, sličnih nalaza'', poručio je Šaković.

Nakon popisa i sastavljanja zapisnika o primopredaji, pronađeni predmeti su izloženi u muzejskim vitrinama u Centru za kulturu i informiranje u Srebreniku. Planirano je da se u okviru ove ustanove organizira zavičajna muzejska zbirka. Šaković misli da bolji poticaj za realizaciju te ideje od pronalaska ove ostave nije ni mogao postojati.

''Iskreno se nadam da će ta ideja uskoro biti realizirana, a i mi iz Gračanice ćemo pružiti svaku vrstu stručne pomoći komšijama u Srebreniku. Sami predmeti će, naravno, biti predmet detaljnijih analiza i obrade, a rezultati će se publicirati u nekom stručnom časopisu. Što se tiče mjesta nalaza, ono će također biti temeljito rekognoscirano. Po riječima Benjamina Bajraktarevića, direktora Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona, ova je ustanova već dobila potrebno odobrenje i ovim će aktivnostima pristupiti u što skorijem vremenu'', rekao je Šaković za Fenu.