Stećci - divovi koji šutnjom pričaju pozitivnu priču o Stocu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nekropole stećaka Radimlja, Boljuni, Badanj, Neveš, Hodovo, stari grad Vidoški s tvrđavom, ilirsko nalazište Daorson… samo su neke od kulturno-povijesnih lokacija kojima obiluje općina Stolac na jugu Hercegovine.

Ante Vujnović, ravnatelj Javne ustanove ''Radimlja'', koja se brine o istoimenoj nekropoli stećaka, ističe kako je Stolac općina s najvećim brojem stećaka u Bosni i Hercegovini. Njih skoro 2.000 nalazi se na području upravo ove općine. Dvije nekropole trebale bi se uskoro naći i na listi UNESCO-a.

''Nekropole stećaka Radimlja i Boljuni uvrštene su u nominacijski dokument koji je otišao u UNESCO, konačnu odluku očekujemo na ljeto, a prema informacijama koje za sada imamo odluka će biti pozitivna. Naravno, takva odluka donijet će nam još veću odgovornost, ali će sa sobom donijeti i određene benefite, kao što je veći broj turista, kvalitetnija promocija Stoca i cijele regije'', ističe Vujnović za Bljesak.info.

Ante Vujnović, ravnatelj JU Radimlja

Prema njegovim riječima, broj turista koji posjećuju Stolac i kulturno-povijesne lokalitete u ovoj općini raste iz godine u godinu, a turisti dolaze sa svih strana svijeta – Malezije, Vijetnama, Francuske, Češke, Njemačke…

''Kada smo sredinom 2013. godine formirali JU 'Radimlja' broj posjetitelja je varirao od 4.000 do 4.500 godišnje. Već 2014. godine broj se popeo na 6.500, da bi 2015. godinu zaključili sa brojkom od 8.800 posjetitelja. Povećava se i broj posjetitelja na ostalim lokalitetima, osim Radimlje, pa bilježimo sve veći broj grupa koje posjećujuju nekropolu stećaka Boljuni i ilirsko nalazište Daorson. Sve veći broj posjetitelja bilježi se i u središtu grada koje ima bogatu baštinu iz Osmanskog razdoblja, a turistima je privlačan i Stari grad Vidoški i njegova tvrđava, koji je u 2015. godini posjetilo preko 2.000 posjetitelja'', dodaje Vujnović.

Brendirati Hercegovinu kao jedinstvenu regiju

Vujnović je stajališta da je Hercegovina premalena da bi na svjetskom tržištu konkurirala kao više razdvojenih cjelina i destinacija. Prema njegovim riječima, potrebno je stvoriti jedinstveni brend Hercegovine i prezentirati na svjetskom tržištu povijesnu, kulturnu i turističku baštinu cijele regije, što bi jamčilo puno veći uspjeh.

''Činjenica je da Mostar i Međugorje posjeti nekoliko milijuna turista godišnje, ali mi se ne smijemo osloniti samo na te dvije lokacije. Treba stvarati dodatne sadržaje - ugostiteljstvo, gastronomiju, i cijelu priču širiti i na, uvjetno rečeno, manje lokacije – Stolac, Počitelj, Mogorjelo, Vjetrenicu, Kravice… Kada bi sve to uvezali u jednu cjelinu kao jednu ponudu siguran sam da bi nam uspjeh bio zajamčen'', zaključuje Vujnović.

I načelnik općine Stolac Stjepan Bošković smatra kako je budućnost Stoca i cijele Hercegovine u turizmu. Prema njegovim riječima, općina Stolac učinila je krupne korake da se preko turizma stvore uvjeti za razvoj te da se u ovu granu gospodarstva uključi što veći broj pojedinaca.

Stjepan Bošković, načelnik općine Stolac

''Pozicija Hercegovine kao regije, pa i samog Stoca, stvara preduvjet da budemo dio šire priče te da od kulturno-povijesne baštine napravimo dobar turistički proizvod zanimljiv velikom broju posjetitelja. Nama je jako važna i cesta Stolac-Neum koja dolazi u završnu fazu realizacije, a koja će otvoriti Stolac i povezati ga s ostatkom države i regije. Veliki dio teritorije Stoca nalazi se uz tu prometnicu koja će zasigurno biti veliki izazov za sve nas koji tu živimo, ponajviše za naše gospodarstvenike, kojima će upravo ta cesta biti osnova razvoja'', ističe Bošković za Bljesak.info.

Razvijati gospodarstvo kroz hercegovačke plodove

Sajamska manifestacija ''Hercegovački plodovi Mediterana'', po kojoj je Stolac nadaleko poznat, također se smatra okosnicom razvoja gospodarstva ovoga kraja. Cilj pokretanja sajma bilo je revitaliziranje predmetnih kultura šipka, smokve i masline koji odlično uspijevaju u ovoj regiji, a koji su pali u zaborav.

''Jedan od važnijih segmenata na koje se oslanja razvoj gospodarstva u Stocu je sajam Hercegovački plodovi Mediterana, koji je krenuo na inicijativu nevladinog sektora, koji smo mi kao lokalna vlast podržali, a u koji su se uključili mnogobrojni Stočani. Danas tako u Stocu imamo specijalizirani sajam mediteranskih kultura koji se iz godine u godinu širi i dopunjuje i kao takav daje veliki doprinos cjelokupnoj slici razvoja gospodarstva i turizma općine Stolac i cijele hercegovačke regije'', zaključuje načelnik Bošković.

Sajamska manifestacija Hercegovački plodovi Mediterana održala se protekle godine u Stocu osmi put i privukla je 120 izglača. Sama ideja organiziranja sajma bila je potaknuti poljoprivrednike ovoga kraja na ulaganje u uzgoj šipka, smokve i masline, po čemu je ova regija poznata.

Idejni začetnik sajma Zoran Raič ističe za Bljesak.info kako danas u Stocu možemo svjedočiti ogromnim nasadima ovih kultura te kako Hercegovina ima najdužu tradiciju u proizvodnji maslina, čemu svjedoči i nasad star više od 200 godina u naselju Masline u stolačkoj općini.

Zoran Raič, idejni pokretač sajamske manifestacije Hercegovački plodovi Mediterana

''Stolac je oduvijek bio prepoznatljiv po poljoprivredi i po poljoprivrednim proizvodima. Međutim, mi smo se opredijelili baš za šipak, smokvu i maslinu da potaknemo kulture koje su pale u zaborav, što su ubrzo prepoznali naši poljoprivrednici i okrenuli se uzgajanju istih, tako da je uzgajivača i izlagača na sajmu iz godine u godinu sve više i više. Zanimljivo je kako na sajmu pored šipka, smokve i masline, sada možete pronaći i dosta drugih proizvoda - med, pčelarske proizvode, vino, sir, razne proizvode kućne radinosti…'', ističe Raič.

Stočani su očito pronašli formulu za razvoj ove sredine, koja bi se mogla pojednostavniti kao sprega turizma i poljoprivrede u svrhu gospodarskog razvoja i otvaranja svijetu, a sve u cilju prezentacije jedinstvenih proizvoda i kulturno-povijesne baštine kojima ova općina na jugu Hercegovine obiluje.