Stećci na Blidinju čekaju bolje dane

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Iznimno kulturno blago Bosne i Hercegovine, stećci na Blidinju ponovno su dostupni pogledu posjetitelja, nakon što su proteklih mjeseci bili pod debelim slojem snježnog pokrivača koji je bio i još uvijek je u velikoj mjeri prisutan na toj planini.

Iako snijeg polako kopni pristup stećcima na Blidinju i dalje je iznimno otežan u što se uvjerila i ekipa Anadolije koja se probijala kroz snježne nanose koji su se i dalje zadržali na obodima prometnica, ali i snijega kojeg i dalje ima na Blidinju. Razlog toga je svakako što se stećci nalaze na oko 1.200 metara nadmorske visine na lokalitetu Dugo polje.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH povijesno područje – nekropolu sa stećcima Dugo polje na Blidinju proglasila je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine početkom 2004. godine. Tada je na osnovu uvida na licu mjesta konstatirano da je nekropola sa stećcima Dugo polje u relativno dobrom stanju.

"Područje je skoro potpuno nenaseljeno i u blizini još uvijek nema objekata koji bi mogli narušiti izgled područja ili da zagrade vizure. Pojedini stećci su oštećeni uslijed dugotrajnih vremenskih utjecaja. Na sjeveroistočnoj strani većine stećaka prisutni su biljni organizmi, uglavnom lišajevi koji razaraju strukturu kamena i prijete trajnim oštećenjem dekoracija", bila je ocjena Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

Nekropola Dugo polje sastoji se od 150 stećaka, raspoređenih u pravcu jugozapad-sjeveroistok. Od toga 72 su ploče, 59 sanduci, 14 visoki sanduci, četiri sljemenjaka sa podnožjem i jedan sljemenjak bez podnožja. Mali broj stećaka je orijentiran u suprotnom pravcu, jugoistok-sjeverozapad. Između stećaka je uočeno nekoliko nepravilnih fragmenata ploča i sanduka utonulih u zemlju. Svi stećci su klesani od krečnjaka sa obližnjeg kamenoloma ispod padina Vrana ili iz Zreonice, gdje je takođe bio jedan kamenolom. Oko sredine nekropole su ostaci objekta u koji su mještani ugradili nekoliko sanduka sa nekropole.

Ukrašena su 32 stećka. Među njima je pet ploča, 22 sanduka i pet sljemenjaka. Kao ukrasni motiv najzastupljenije su rozete (ukupno 34 primjerka). Pojavljuju se sa četiri, pet i više listova, same ili u kombinaciji sa polumjesecom. U većini slučajeva su plastične, ali ima ih i urezanih u kamenu. Po kvalitetu obrade ističu se stilizirane rozete na jednom sljemenjaku.

Motiv križa se pojavljuje 19 puta, u četiri slučaja stiliziran, a u jednom kao dvostruki krst. Zanimljiva kombinacija motiva na jednom stećku predstavlja jednu od osobenosti nekropole - dva kraka križa se završavaju kao sidro, a dva kao trolisni ljiljani. Svi križevi su plastični. Polumjesec se pojavljuje 16 puta, najčešće u kombinaciji sa rozetom i redovno je plastičan.

Bordure se pojavljuju kao okvirovi ploha, u vidu zavojitih linija sa spiralama ili trolistovima u slobodnim površinama i kao cik-cak urezane linije. Neke su linije u obliku velikog slova „S“, a neke su odvojene spirale. Zanimljiv je stećak u obliku sanduka na čijoj je gornjoj strani bordura od urezane linije i uz nju gusto poredanih spiralnih linija sa obje strane. Kružni vijenci se pojavljuju 8 puta na četiri spomenika. Većinom su tordirani.

U pet slučajeva su rozete unutar ovih vijenaca. Tordirano uže, koje je inače veoma rasprostranjen motiv na stećcima u Hercegovini, na tri sljemenjaka uokviruje donju ivicu krovnih ploha stvarajući iluziju strehe kuće, odnosno kapka sanduka. Najljepše ukrašeni sljemenjaci i sanduci imaju tordirano uže i na vertikalnim ivicama. Na nekima je uklesan friz od trake sa urezanim kukicama, povijene linije s trolistovima ili povezanim spiralama.

Na tri mjesta pojavljuje se štit sa mačem, a na jednome usamljen mač. Dva štita su ukrašena heraldičkim znacima – rozete ili dijagonalne pruge sa biljnim ornamentom u obliku ljiljana. Nerazjašnjen je motiv na jednom stećku u obliku sanduka. Najviše podsjeća na neki alat. Vrlo rijedak motiv je križ koji ima uspravni duži krak, na gornjoj strani završen kružnicom. Do križa je, na je na jednom stećku, uklesan polukrug sa drškom, najvjerovatnije srp.

U figuralne predstave spada pet scena lova, dvije turnira, dva kola (jedno žensko i jedno mješovito) i jedna scena od tri figure koje izlaze iz kule. Turniri su pješački, sa buzdovanima i mačevima. Žene se javljaju u paru na tri spomenika. Na jednom mjestu su urezanim konturama prikazane tri žene zajedno, u dugim haljinama i bez ruku. Na dva mjesta se pojavljuje po jedna žena sa psom i druga sama, sa visoko uzdignutim dugim rukama.

Osamljene životinje – mlada srna sa podignutom glavom i konj, prikazane su na dva stećka. Jedanput se pojavljuje i osamljena ruka.U najzanimljivije figuralne prikaze spada scena sa fantastičnom životinjom, najvjerovatnije predstavlja krilatog konja sa zmijom. Tri figure sa rukama na prsima i pet muških figura sa visoko podignutim rukama, takođe su nejasnog, simboličnog značenja.

Najstariji stećci nekropole Dugo polje datovani su u drugu polovicu 14. stoljeća. To su slabo obrađene i neukrašene ploče na istočnom dijelu nekropole. Nekropola se razvijala u jugozapadnom pravcu, gdje su stećci preciznije oblikovani u visoke sanduke i sljemenjake i redovnije ukrašavani. Desetak stećaka na sjeveroistoku spada, takođe, u novije doba, 15.stoljeće.Zajedničkom nominacijom Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija i Crna Gora zatražili su upis 30 nekroplona stećaka na listu svjetske baštine UNESCO-a. Konačnu odluku odbor će donijeti na zasjedanju naredne godine.