Stjepan-grad: Novi mostarski mamac za privlačenje turista

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Tvrđava hercega Stjepana Kosače, Bona, Stjepan-grad, Šćepan-grad, Stari grad Blagaj, sve su to nazivi objekta, možda je ispravnije reći njegovih ostataka, smještenih na vrhu visokog brda iznad Blagaja, do kojeg se može doći jedino pješice krivudavim puteljkom.

Nazubljeni vrhovi

Iako se mora uložiti znatan napor da se dođe do ove tvrđave opasane tvrdim bedemima, s nazubljenim vrhovima, koja je 2003. godine proglašena nacionalnim spomenikom BiH, ipak veliki broj domaćih i stranih turista pohodi ovo mjesto koje privlači poput magneta, piše Dnevni avaz.

S njega se pruža fascinantan pogled na Blagaj, rijeku Bunu i dolinu Neretve. Da se, ipak, ovoj utvrdi posvećuje pažnja nadležnih, govori nekoliko urađenih projekata konzervacije i restauracije njenih zidina, i to pod okriljem Agencije „Stari grad“ Mostar.

Odnedavno, ova agencija načinila je i korak više pa ovo srednjovjekovno zdanje noću izgleda kao svjetionik.

Da je riječ o značajnoj lokaciji i da je zanimljiva turistička destinacija, potvrdio je povjesničar u Muzeju Hercegovine Edin Mulović. On je kazao da ovo mjesto, praktično, obuhvaća sve povijesne epohe - od ilirske gradine, razdoblja kasne antike, srednjeg vijeka pa sve do osmanskog razdoblja.

''Stjepan-grad zapravo je bio kastel Kosačin. Stjepan Kosača uzeo je titulu hercega, koja kod nas nije bila uobičajena, već u Ugarskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, i otuda dolazi i naziv Hercegovina. Taj kastel zapravo mu je bio ljetna rezidencija, dok je zimovao u gradu Novi u Crnoj Gori, odnosno današnjem Herceg-Novom'', ispričao je Mulović.

U Blagaju je rođena i Kosačina kćerka Katarina, posljednja bosanska kraljica. Stoga Mulović ističe da bi ovo mjesto, iako je dosta urađeno, trebalo biti još veći mamac za turiste.

Snažan utisak

Upravo na tome rade u Turističkoj zajednici Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ), čiji je dopredsjednik Semir Temim kazao da atraktivnost i historijat ovog zdanja na turiste ostavljaju snažan utisak.

''Stjepan-grad želimo učiniti još dostupnijim za turiste i u narednih mjesec dana planiramo postaviti informativne i putokazne table, kao i još bolje i kvalitetnije urediti staze'', najavio je Temim.

Postojanje mesdžida

''Mihrabsko udubljenje u zidini, lijevo od glavnog ulaza, svjedoči o postojanju mesdžida u kojem su namaze obavljali Fatihovi posadnici. Može se smatrati prvom džamijom u Hercegovini. Izgrađena je po padu grada u turske ruke 1466. godine, one iste u kojoj je veseli i moćni herceg Šćepan napustio ovaj varljivi, prevrtljivi i nestalni svijet'', zapisao je književnik Ibrahim Kajan.