Stočani štite i vode brigu o vlastitim stećcima

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Srednjovjekovni nadgrobni spomenici postali su zanimljivi istražiteljima u drugoj polovici prošlog stoljeća. Veliki broj izložen je propadanju, a često je spomenike ugrožavao i sam čovjek. Ali, svjesniji vrijednosti, ljudi su počeli da ih štite, i bez vlasti, piše Al Jazeera.

Znak otvorene ruke, dobrodošlica sa srednjovjekovnih stećaka na ulazu u Radimlju.

Najpoznatija je to i najzaštićenija nekropola stećaka - iako je prije nekoliko godina prašinu digla gradnja gospodarskih objekata, pa i jednog novog spomenika u neposrednoj blizini.

Nekropola je bila ugrožena i puno ranije. Ravno kroz nju provedena je regionalna cesta. Sada je to ograđeni i uređeni lokalitet, za pola eura dostupan znatiželjnim gostima.

''Stolac je bogat stećcima, ima ih oko tri tisuće. Za razliku od Radimlje, ostali su teže dostupni u zabačenim dijelovima stolačkog kraja. Petnaestak kilometara vožnje seoskim cestama vodi nas u Boljune. Ovdje je sačuvano duplo vise stećaka. Zaštitili su ih sami mještani, odnedavno organizirani i u udrugu'', priča Maja Lopin iz Javne ustanove ''Radimlja" Stolac.

''Kad bi se bolje obradili i očistili, stečci bi vidljivije otkrili čuvene prikaze, pa i imena svojih klesara, zvanih kovači ili dijači. Ovdje su radili najpoznatiji'', kaže Marinko Šutalo iz udruge "Neveš".

Stećke je promovirao i njima bio nadahnut Mehmedalija Mak Dizdar, čuveni pjesnik iz Stoca. Motivi stećaka danas krase njegovu ''hižu'' u rodnoj kući u Stocu.

"Njegovo najpoznatije i najznačajnije djelo je Kameni spavač, gdje on izravno inspiriran natpisima sa stećaka, koje je prikupljao godinama, također i naučno ih izučavao, na osnovu toga je stvorio Kameni Spavač", objašnjava Gorčin Dizdar, predsjednik Fondacije ''Mak Dizdar''.

Kako je objašnjavao Mak - stećak je kamen, ali i riječ, smrt, ali i život. Ujedno i prošlost i budućnost, govorio je pjesnik, javlja Al Jazeera.

Sada, moguće, budućnost u popisu spomenika bogatog naslijeđa svijeta.