Studenti se zanimali o kulturno-povijesnom naslijeđu BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Sarajevski studenti arhitekture i konzervacije, te arheologije i povijesti umjetnosti posjetili su danas Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, povodom obilježavanja Međunarodnog dana spomenika i spomeničkih cjelina. Međunarodni dan spomenika i spomeničkih cjelina ustanovilo je Međunarodno vijeće za spomenike i spomeničke cjeline (ICOMOS) 18. travnja 1982. godine, a kasnije odobrio UNESCO u cilju podizanja svijesti javnosti o raznolikosti kulturnog naslijeđa čovječanstva, njegove ugroženosti i napora potrebnih za zaštitu i očuvanje.

Predsjedavajuća Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Amra Hadžimuhamedović, prezentirala je studentima značaj integrirane zaštite naslijeđa 'Budućnost za našu prošlost 1975 - 2015', dok je izvršni dužnosnik Komisije, Mirzah Fočo prezentirao upotrebu drveta u povijesnim strukturama vernakularne (narodne) arhitekture.

"Službena uspostava strategije integrirane zaštite desila se u povijesni značajnoj 1975. godini, koja je odlukom Vijeća Europe proglašena Europskom godinom graditeljskog naslijeđa. Te godine pokrenuta je velika kampanja sa naslovom 'Budućnost za našu prošlost'. Europska povelja o graditeljskom naslijeđu i Amsterdamska deklaracija dva su ključna dokumenta, koja su proistekla iz višegodišnje razmjene stavova među znanstevnicima i stručnjacima.

Europsku povelju o graditeljskom naslijeđu usvojio je Komitet ministara Vijeća Europe 26.09.1975. godine, a njena službena objava izvršena je u sklopu krunskog događaja u godini europskog naslijeđa - Kongresa o europskom graditeljskom naslijeđu u Amsterdamu 21.-25. listopada 1975. godine.

Povelja je imala pravnu snagu preporuke i predstavlja prvi cjelovit dokument kojim su data opća počela za zaštitu i revitalizaciju graditeljskog naslijeđa. To je dokument koji prvi put uvodi detaljno razrađen koncept integrirane zaštite i koji prvi put označava taj koncept njegovim zvučnim imenom – 'integrirana zaštita' – istaknula je predsjedavajuća Komisije Amra Hadžimuhamedović.

U okviru programa, Komisija je organizirala dolazak specijalnog gosta, arhitekte-konzervatora Aleksandra Ninkovića koji je svoj radni vijek proveo radeći u Zavodu za zaštitu kulturno povijesnog i prirodnog naslijeđa BiH, i koji je autor velikog broja projekata konzervacije i restauracije starih bosanskohercegovačkih gradova: Bobovca, Doboja, Dobora, Srebrenika, Tešnja, zatim manastirskih crkava poput manastira Rmanj, te džamija, sinagoga, i arheoloških lokaliteta.

Nakon prezentacija, više od 50 studenata posjetilo je prostorije Komisije, i na taj način od stručnjaka u Komisiji dobili informacije o projektima rehabilitacije pokretnih i nepokretnih dobara bosanskohercegovačkog naslijeđa.

Na kraju posjete studenti su obišli Bibliotečko-dokumentacijski centar Komisije koji raspolaže sa 5.000 bibliotečkih jedinica raspoređenih u monografske fondove, serijske publikacije, projektne fondove, CD-teku, te više od 2.000 knjiga stručne literature i sl. Ovaj vid suradnje sa fakultetima kako u BiH, tako i inozemstvu predstavlja dio aktivnosti koje Komisija provodi u cilju promocije bh. kulturno-povijesnog naslijeđa i njegovog očuvanja, navedeno je u priopćenju ove komisije.