Stvara se Zvučna razglednica Hercegovine
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Hercegovina je regija s puno biodiverziteta i kulturalnih sličnosti i razlika. Mladi ljudi koji su se pojavili nakon što su utihnuli posljednji sukobi imaju neku novu vizuru i auditivnu informaciju od prijašnjih vremena. No što je s tim svijetom priča i zvuka danas? Kako on danas su-postoji i da li stvara neke nove priče? Može li se iz tih nedefiniranih materijala stvoriti nešto novo i pozitivno?
Da može govori projekt Zvučnih razglednica, koji je započeo u jesen 2017, a kojeg provodi OKC Abrašević uz podršku Veleposlanstva Švicarske. Gradovi koju sudjeluju su Mostar, Čapljina, Trebinje, Ljubinje i Stolac.
''Namjera nam je bila mlade ljude podučiti teorijskim osnovama zvuka i slušanja, osnovama rada s tehnikom i pripovjedačkim tehnikama. Nešto što nije samo turistički potencijal već u sebi nosi mogućnost promjene i uspostavljanje dijaloga kroz pričanje i slušanje. Uz naučene tehnike i vrijednosti, prikupljene zvukove montirali smo u konkretan proizvod i na taj način Mostar, Čapljina, Stolac, Trebinje i Ljubinje su dobili svoje Zvučne razglednice'', rekla je Stanislava Borovac koordinatorica projekta za Čapljinu.
Radionica je bila namijenjena učenicima srednjih škola. Po završetku snimljenih razglednica učenici su se imali priliku družiti na zajedničkoj ekskurziji krajem 2017. godine.
Projekt se lagano bliži kraju, pa su tako ovog vikenda projektu Zvučnih razglednica dodali i zajedničko druženje u Stocu.
Gradovi učesnici Mostar, Čapljina, Trebinje, Ljubinje i domaćin Stolac, predstavili su svoje Zvučne razglednice koje će biti uvezane u zajedničku kompoziciju.
''Želimo da svi gradovi učesnici komuniciraju između sebe. Na taj način će biti stvorena zajednička Zvučna razglednica Hercegovine kojoj je nota poveznica Ćirina pruga. Kako je zajednička poveznica ovih gradova Ćirina pruga bila nam je čast i zadovoljstvo ugostiti gospodina Stanislava Vukorepa, tvorca knjige 'Pruge koje su život značile'. Godinama je obilazio arhive i naporno i ustrajno prikupljao podatke. Pješice je prošao oko 350 km trase pruge i bilježio svjedočanstva koja je objedinio u spomenutoj knjizi'', navela je Borovac.
