Cvijet Hercegovine

Svečano promovirana fotomonografija i dokumetarni film o Čapljini

Kultura / Flash | 02. 10. 2012. u 23:19 Z.J.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U prepunoj dvorani hotela ''Mogorjelo'' u Čapljini upriličena je sinoć svečana promocija fotomonografije i dokumentarnog filma "Čapljina - cvijet Hercegovine''.

Autor fotomonografije, u kojoj su ljepote i zanimljivosti Čapljine prikazane su na 260 stranica i kroz 450 fotografija, a koja je izašla u nakladi Općine Čapljina i Ekološke udruge "Lijepa Naša" je dipl. biolog Marinko Dalmatin.

Istoimeni film nastao je u produkciji Studija "Joker" i koprodukciji Ekološke udruge "Lijepa Naša", a govori o prirodnim, povijesnim i gospodarskim potencijalima općine Čapljina. Film, koji traje 25 minuta, premijerno je sinoć prikazan u hotelu ''Mogorjelo'', a okupljeni su po završetku projekcije imali samo riječi hvale.

Fotomonografiju su predstavili doc.dr. Milan Vego koji je govorio o Čapljini kroz povijest, načelnik dr. Smiljan Vidić koji je govorio o Čapljini danas i sutra, te sam autor monogafije Marinko Dalmatin.

''Prema knjizi ''Čapljina'', objavljenoj osamdesetih godina prošlog stoljeća, pod svojim imenom Čapljina se spominje u jednom turskom dokumentu 1475. do 1477. godine kao ''Medra Čapljina'', odnosno pusta Čapljina, ili imanje Čapljina, na kojem je bilo formirano naselje.

Istraživač Marko Vego, inače Čapljinac, naslućuje da se na Gradini ili Strugama nalazio srednovjekovni grad Novi, koji se u dokumentima spominje 1349. i 1350 godine. Kad je u pitanju naziv općine, u knjizi ''Čapljina'' stoji kako je Čapljina dobila ime po ptici čaplji, koja je nastanjivala močvaru koja protezala na području današnje općine.

Akademik Vuković, profesor sa sarajevskog Univerziteta, rekao je za Čapljinu da je to za znanost pravi rudnik, te poručio da će svi oni koju počnu kopati, odnosno istraživati, naći na zlatnu žicu'', kazao je dr. Milan Vego, koji je izglaganje nastavio povijesim činjenicama vezanim za izgradnju uskotračne pruge i razvoj Čapljine do devedesetih godina.

Načelnik općine Čapljina dr. Smiljan Vidić govorio je o Čapljini danas i sutra, osvrćući se na ideju stvaranja ove fotomonografije.

''Ova fotomonografija prvi je iskorak kako bi nakon dugo vremena Čapljina zauzela mjesto koje joj pripada i istodobno se predstavila široj javnosti na jedan posve novi način, poglavito u turističkom dijelu. Kako se nalazi u srcu Hercegovine, a Bog ju je nadario ljepotom, onda je sasvim logično ime Cvijet Hercegovine.

Nadam se da će ovaj cvijet još dugo trajati te da će njegovi mirisi i boje zauzeti mjesto i srcima svih ljudi dobre volje.

Naše najveće bogatstvo su ljudi, naše Čapljinke i Čapljinci, a to su svi oni koji vole ovaj grad bez obzira gdje su rođeni i gdje žive.

Zahvaljujem se svima koji su na bilo koji način utkali dio svog rada i truda kako bismo dobili cvijet Hercegovine'', kazao je načelnik Vidić, koji je okupljenima poručio kako će svi oni koju su došli na promociju na poklon dobiti fotomonografiju i dokumentarni film.

Autor fotomonografije Marinko Dalmatin kazao je kako je namjera bila da se fotomonografijom napravi otklon od dosadašnjeg načina predstavljanja Čapljine.

''Prije svega moram vam kazati kako je ovo vaša monografija, monografija svih vas koji ste sudjelovali u njenoj izradi svih vas koji ćete u njoj prepoznati dio sebe, dio svog života, svih vas koji uživate u mirisu ovog hercegovačkog cvijeta.

Svjesni svih zamki koje se kriju u izdavanju ovakvih fotomonografija, počevši od samog izbora tema, načina obrade i prezentacije podataka, grafičkog oblikovanja teksta i izbora fotografija koje svojom originalnošću i jednostavnošću trebaju dočarati svu ljepotu krajolika, kulturnih znamenitosti, ljudi, običaja i tradicije, odlučili smo se za jednostavan i popularan pristup iskreno se nadajući da je ovo djelo koje će se čitati, kojim će se mnogi koristiti, s radošću ga darivati, a možda će komu biti poticaj za koje novo djelo'', kazao je Dalmatin.

Program je vodila novinarka Misijana Brkić-Milinković, dok se za ugodne glazbene minute pobrinula muška klapa "Trebižat".

Kopirati
Drag cursor here to close