Sveti Ilija: Svetac koji štiti BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Danas, 20. srpnja, obilježava se blagdan Svetog Ilije. Hrvati u Bosni i Hercegovini slave ga kao zaštitnika Bosne i Hercegovine.

Korijeni tog sežu iz vremena kad je biskup fra Pavao Dragićević tražio je od Svete Stolice da se sv. Ilija slavi kao zaštitnik bosanskog kraljevstva, a Sveta Stolica je udovoljila njegovom zahtjevu. Dokument kojim je to odobrila objavila je 26. kolovoza 1752. Godine. Prema mišljenju biskupa dr-a mons. Mile Bogovića, razlog papinskog odobrenja je taj što sv. Iliju štuju i pravoslavci i muslimani, navodi se na Wikipediji.

Kao starozavjetni prorok Ilija ima vrlo važno mjesto u židovskoj, kršćanskoj i islamskoj predaji, o čemu svjedoče brojni spisi o njemu. Živio je i djelovao u Sjevernom kraljevstvu ili Kraljevstvu Izrael u IX. stoljeću prije Krista u vrijeme kraljevanja Ahaba i Ahazje. Prema Svetom pismu bio je „Podignut u vihoru ognja, u kolima s plamenim konjima".

Štovanje svetog Ilije je dosta rašireno u karmelićanskom redu te u slavenskim zemljama gdje ga se još naziva i svetim Ilijom Gromovnikom. U slavenskim pučkim vjerovanjima sv. Ilija zapovijeda gromovima i kiši. Prema starohrvatskoj legendi sveti Ilija Gromovnik vozi kola po oblacima zbog čega dolazi do grmljavine.

Prema starohrvatskoj legendi sveti Ilija Gromovnik vozi kola po oblacima zbog čega dolazi do grmljavine.

Teologinja, mr. Snježana Majdandžić-Gladić navodi kako je Sveti Ilija prorok svetac čiji je život obilježen naizgled oprečnim, a zapravo vrlo povezanim stvarnostima: s jedne strane dubokom kontemplacijom i pustinjačkim samačkim životom predanja Bogu, a s druge strane izričitom borbenošću i aktivnom zauzetošću protiv nametanja i širenja poganske vjere, koja je, predvođena kraljem i kraljicom Ilijina vremena, progonima i ubijanjima prijetila istisnuti vjeru u pravoga Boga.

''U tom je smislu Ilijino vrijeme vrlo blisko današnjem, pa nam taj starozavjetni svetac, čiji se blagdan slavi 20. srpnja, itekako može biti i sada uzor i putokaz kako se boriti za očuvanje vjere i istinskih vrijednosti, a posebno u saznanju da Bog pokazuje svoju moć kada on hoće i na način na koji hoće'', piše Majdandžić-Gladić.

Zaziva ga se u zaštitu od oluje, groma i vatre, kao i u drugim nevoljama, a stavlja se i kao uzor u usrdnoj i predanoj molitvi, navodi Majdandžić-Gladić i ističe kako se u narodu kroz šalu voli govoriti da, kada grmi i sijeva, sveti Ilija vozi svoja kola po nebu.

Svetog Iliju, koji nije umro nemgo je uznesen na nebo a čije ime znači 'Gospodin je Bog moj', posebno štuju Kiseljak, Tihaljna, Doljani, Kruševo, Veljaci, Novi Šeher, Bosansko Grahovo, Stolac, Polja Masna Luka te Zenica.