Sveti Vlaho povezuje dubrovačke katolike i pravoslavce, biskupa i episkopa

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije i biskup dubrovački Mate Uzinić pozvali su narod i političare da slijede put pomirenja i približavanja, ističući da su mržnja i neprijateljstvo najveći grijeh.

Srpska pravoslavna crkva po prvi u povijesti organizirala je ”Veče Svetom Vlahu” , zaštitniku grada Dubrovnika, odakle su zajedno vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije i biskup dubrovački Mate Uzinić pozvali narod i političare da slijede put pomirenja i približavanja, ističući da su mržnja i neprijateljstvo najveći grijeh.

Večer je održano 30. prosinca 2016. u dubrovačkoj galeriji ”Lazareti” povodom jubilarne 1700. godine od mučeništva Svetog Vlaha, čemu je SPC željela da doprinese otvaranjem izložbe ikona Svetog Vlaha, slikanih na način pravoslavnog Istoka, a na svečanosti je nastupio i Hor smjera za crkvenu muziku Muzičke akademije Univerziteta u Istočnom Sarajevu, koji je izveo kompozicije pravoslavne duhovne muzike, kao i gudački kvartet profesora Srednje muzičke škole iz Trebinja.

Vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije rekao je da Srpska pravoslavna crkva ovom manifestacijom želi prinijeti makar jedan kamen u građevinu jedinstva – „kamen umiven suzama zbog naše ishitrene i nepromišljene razdijeljenosti, zbog razorenih gradova i crkava, zbog razorenih domova, sela i imanja“.

”Nemamo pretenzije da kažemo da ćemo napraviti kuću ili zgradu, ali možemo dati kamen u svrhu izgradnje mira i dobrote”, poručio je vladika Grigorije.

On je u priči koju je pročitao na večeri, a koju je posvetio Svetom Vlahu, naveo da SPC prinosi taj kamen sa vjerom i nadom u vječni Jerusalim koji dolazi odozgo, od Oca svjetlosti.

”Ova izložba, ovaj mali koncert, ovaj naš susret povodom 1700. godišnjice mučeničke i slavne smrti Svetog Vlaha također je u izvjesnoj mjeri odgovor na pitanje je li Sveti Vlaho naš i jesmo li mi njegovi, odnosno jesmo li Onoga za koga je on postradao – jesmo li Hristovi. Stoga se svi zajedno, i svaki za sebe, zapitajmo da li svojim daljim dijeljenjem, bilo svjesno bilo nesvjesno, raspinjemo onoga koji se dobrovoljno raspeo za nas i za naše skupo plaćeno jedinstvo“, rekao je vladika Grigorije.
Episkop Grigorije u obraćanju je upitao čiji je Sveti Vlaho.

”Zamislite samo da smo imali pravilan odgovor na ovo pitanje prije 20 i više godina. Da li bi tada oni koji su upravljali projektile na Dubrovnik to činili da su znali da je Sveti Vlaho i njihov? I da li bi oni koji su minirali pravoslavnu crkvu Svetog proroka Jeremije u selu Začula nadomak Trebinja tako lako pritisnuli dugme da su znali da je njihov i naš Sveti Vlaho jednako slavljen upravo u toj crkvi? Zar je bilo potrebno da Jeremija još jednom gorko zaplače nad razorenim Jerusalimom u našim dušama“, dodao je vladika Grigorije.

Biskup Mate Uzinić istakao je u svom obraćanju da je Sveti Vlaho svetac hrišćanskog Istoka koji je i do sada ujedinjavao hrišćanski Istok i hrišćanski Zapad.

”Radostan sam što se to nastavlja u Dubrovniku i što Sveti Vlaho i dalje ujedinjuje, a nadam se da će potaći i sve nas da više poradimo na međusobnom približavanju i traženju točaka koje nas povezuju kao što nas povezuje Sveti Vlaho“, rekao je biskup Uzinić.

On je rekao da je odnos dvije crkve u Dubrovniku jako dobar.

”Nastojimo da ga izgrađujemo međusobnim susretima, ne samo na ovakvim događajima, već i na zajedničkoj molitvi. Imamo međusobno poštovanje i uvažavanje i mislim da je to dobar temelj. To što mi radimo trebalo bi da se spusti i na naše vjernike koji bi trebalo da traže ono što nas povezuje, a ne ono što nas dijeli“, poručio je Uzinić.
Ovom večeri SPC je prvi put nakon ratnih dešavanja „izašla u grad“ izvan svojih crkvenih zidina sa željom da se obrati susjedima i pokuša dati doprinos veličanju hrišćanskih vrijednosti.

Grad Dubrovnik je pozitivno odgovorio na tu inicijativu prihvativši da u program svečanosti godišnjice Svetog Vlaha uvrsti i pravoslavce iz ovog grada.

Autori izložbe su akademski umjetnici i ikonografi Darijo Stanimirović i Stevan Kovačević, koji je i sveštenik SPC u Dubrovniku, koji su putem svojih petnaestak radova ispričali likovnu priču o Svetom Vlahu i pravoslavnoj ikonografiji.

Osim ikona Svetog Parca Dubrovačkog, posjetioci izložbe mogu vidjeti i originalne novoosmišljene kompozicije dolaska relikvija Svetog Vlaha iz Konstantinopolja u Dubrovnik, prikaz Svetog Vlaha kao zaštitnika i veterinara, te scena mučeničkog stradanja.

Večer Svetog Vlaha, koju je organizirala SPC, izazvala je veliku pažnju u Dubrovniku i bila je jako posjećena. Posjetioci su je ocijenili kao povijesni događaj, ne samo za SPC u Dubrovniku, već za cijeli grad, ali i odnose dvije crkve i dva naroda na ovom području.