Tko je najzaslužniji za mir? Papa, Trump ili Snowden

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nobelov institut je, u utorak, priopćio kako je toj ustanovi podnijeto 376 kandidatura za Nobelovu nagradu za mir za ovu godinu.

Iako nisu objavljena imena, ranije se pisalo da se na listi nominiranih nalaze osobe kao što su papa Franjo, kandidat za američkog predsjednika Donald Trump, bivši špijun američke Nacionalne sigurnosne agencije Edward Snowden, kolumbijski mirovni pregovarači, njemačka kancelarka Angela Merkel, stanovnici grčkog otoka koji pomaže izbjeglicama, američka filmska glumica Susan Sarandon, Nadia Murad Basee Taha, 21-godišnja pripadnica jazida, koja je bila seksualna ropkinja terorista ISIS-a, i Denis Mukwege, ginekolog koji radi u Demokratskoj Republici Kongo, a koji je spasio 30.000 žrtava silovanja.

Ime ili imena laureata, može ih biti najviše tri, bit će priopćena 7. listopada ove godine.

Prethodni rekord po broju kandidata za ovu prestižnu nagradu zabilježen je 2014. godine kada ih je nominirano 278.

"Ovo odražava podatak da živimo u svijetu u kojem ima mnogo konflikata i gdje ima izvjestan broj procesa koji vode u pozitivnijem smjeru", rekao je direktor Nobelovog instituta Olav Njølstad.

Istakao je kako je nominirano 228 osoba i 148 organizacija iz cijelog svijeta.

Imena kandidata na spisku će ostati dobro čuvana tajna još najmanje 50 godina, osim ako oni koji su ih nominirali ne odluče da javno otkriju imena svojih kandidata.

Inače, tisuće kandidata godišnje ima pravo biti nominirano za Nobelovu nagradu za mir, a norveški Nobelov odbor obično primi više od 200 nominacija.

Nobelova nagrada za mir dodjeljuju se svake godine pojedincima ili skupinama čiji su uspjesi iznimni. To uključuje izvanredna istraživanja, nove tehnike i tehnologije ili značajan doprinos društvu. Pri samom spomenu Nobelove nagrade u glavi većine ljudi se stvara slika univerzalnih genijalaca i briljantnih pojedinaca koji su je dobili.

Nobelova nagrada nosi ime po Alfredu Nobelu, švedskom industrijalcu i izumitelju dinamita. Nobel je 27. studenog 1895. u švedsko-norveškom klubu u Parizu obznanio ideju o osnivanju fonda iz kojeg bi se dodjeljivala nagrade najzaslužnijima.

Nobel je bio zaprepašten i šokiran načinom na koji je svijet upotrebljavao njegov izum - dinamit i u toj činjenici leži razlog njegove odluke da se nagrade dodjeljuju onima koji svojim sposobnostima najviše doprinose čovječanstvu.

Prva svečanost dodjele Nobelovih nagrada za književnost, fiziku, kemiju i medicinu je održana na Kraljevskoj muzičkoj Akademiji u Stockholmu, 1901. godine. Od 1902. godine nagrade formalno dodjeljuje kralj Švedske.

Nagrada za mir se dodjeljuje u norveškoj metropoli Oslu jer su početkom 20. stoljeća, kada je dodjeljivanje započelo, te dvije države bile unutar jedne države, Kraljevine Švedske.

Nagrade se dodjeljuju jednom godišnje na svečanosti koja se održava u pravilu 10. prosinca - dana kada je preminuo Alfred Nobel.

Nobelova nagrada je financijski utemeljena, a iznos je nešto veći od milijun eura. Ideja koja je opravdavala dodjelu nagrade bila je u smislu da se s dobivenim financijskim sredstvima nastave istraživanja i razvoj.