Tko su ljudi koji žive u sarajevskoj katedrali

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Trg fra Grge Martića u Sarajevu poznat je po čuvenoj katedrali. No sada i po još nečemu, samo naizgled duhovitom. Svojevremeno je osam osoba u svojim prijavama prebivališta navelo da živi baš tu, iako u katedrali ne živi nitko.

Takvi podaci i danas se slažu u evidencijama Agencije za identifikacijske dokumente Bosne i Hercegovine, ali i Ministarstva unutarnjih poslova Kantona Sarajevo.

''U katedrali ne žive ljudi, ona služi za liturgiju'', izričit je i iznenađen njen rektor Ante Meštrović. Novinari televizije N1 željeli su doznati tko su ti ljudi.

''Mi imamo osobe koje rade ovdje preko dana, to je razumljivo, čišćenje katedrale, ljudi koji dočekuju razne turiste koji dolaze i ja se često pojavljujem kao onaj koji tumači unutrašnjost katedrale i njezinu unutrašnju vrijednost. To su sve prolazne osobe, ali da bi neko stanovao, spavao u katedrali to nije uopće predviđeno graditeljski. To je nemoguće", kazao je Ante Meštrović, rektor Katedrale Srca Isusova u Sarajevu.

I zaista, u sarajevskoj katedrali Srca Isusova ne živi niko niti je ikada živio. Vrata katedrale otvaraju se isključivo za vjernike, posjetitelje i turiste u 7 sati ujutro, a zaključavaju u 7 sati uvečer.

Oni koji donose zakone nisu iznenađeni ovom viješću. Kažu da je sličnih i opasnih zloupotreba, prije nedavnih izmjena Zakona o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine, bilo dosta. No, pitanje je – ako nisu tamo gdje su naveli, gdje žive i što rade te osobe.

"To znači da smo donedavno imali sasvim neuređenu tu materiju, da su se ljudi prijavljivali na mjesta u bolnicama, javnim ustanovama, da su se čak prijavljivali na ulicama koje više nemaju nijedne zgrade na tom mjestu odakle prijava ide, ali su ljudi izmišljali brojeve'', riječi su Dušanke Majkić, poslanice u državnom parlamentu.

Za prijavu i odjavu prebivališta u Federaciji BiH nadležna su kantonalna ministarstva unutarnjih poslova, odnosno resorno ministarstvo u Republici Srpskoj.

Izmjene zakona o prebivalištu pooštrile su ovu oblast tako je sada za valjanu prijavu potreban je dokaz o vlasništvu ili suvlasništvu stana ili kuće, odnosno ovjeren ugovor o zakupu ili podstanarskom odnosu.

U roku od pet godina nadležni su dužni za svakog državljanina izvršiti određene provjere.

''Stvar je potpuno jasna, nadležni organi u ovom slučaju mogu obzirom da se radi o očiglednom neslaganju sa točnošću i istinitošću podataka, nadležni organ može po službenoj dužnosti provjeriti i izvršiti poništavanje prebivališta'', rekao je Halid Genjac.

Identitet osoba koje su navele da žive u sarajevskoj katedrali štiti Zakon o zaštiti podataka. Nadležni znaju tko su, ali ne znaju gdje su.