baštinimo prošlost
Treba skrbiti o živoj narodnoj predaji koju ima Rama
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Ovih dana započelo se s inicijativom da se posveti dostatna pozornost arheologiji Rame. Tim povodom općinu Prozor-Rama u četvrtak, u četvrtak je posjetila profesorica arheologije Snježana Vasilj. Prof. Vasilj radi kao predavač na sarajevskom Filozofskom fakultetu, odsjek povijest, a na Sveučilištu u Mostaru predaje na arheološkom fakultetu i fakultetu povijesti umjetnosti. Njezine najvažnije aktivnosti svakako su na terenu što su pokazala brojna istraživanja kao što je Desilo, Hutovo blato.
U Rami je dosta živa narodna predaja o nekadašnjem životu; stanovništvu, građenju, stilu života, burnim povijesnim događajima i svemu onome što je obilježavalo vremenski tijek.
Tragovi predaje često se nalaze u mnogim toponimima i drugim imenima. Česti su nazivi gradina, gradac, gromila… Ono što je stvarno malo je poznato. Mnogi su bilježili tu narodnu predaju, no, malo se poduzimalo konkretnih koraka koji bi dokazali ili opovrgnuli narodnu predaju.
Sastavljen je i arheološki leksikon za ramsko područje. Taj leksikon uglavnom se bazirao na slučajnim pronalascima lokalnog stanovništva na pojedinim lokalitetima. Jedino je do sada Varvara istraživana, međutim, i ona je skoro otišla u zaborav.
Stoga je arheologija trebala zauzeti svoje odgovarajuće mjestu na području općine Prozor-Rama.
Tijekom posjete profesorica Vasilj se susrela s predstavnicima općine gdje je dala potrebne informacije kako započeti s arheološkim istraživanjima i zaštitom lokaliteta s naglaskom na ekološke standarde uključujući geološke odlike Rame.
Obišla je više lokaliteta, a najveću pozornost posvetila je lokalitetu Gradac gdje su vidljivi ostaci rimske arhitekture.
Upravo na Gracu Vasilj je izjavila: ''Iako sam često dolazila i prolazila kroz Ramu, ovdje sam prvi put kao arheolog. Prostor mi nije nepoznat iz literature, jer tko se bavi arheologijom ne može zaobići ovo područje. Važno je naglasiti da većina lokaliteta nije istražena. Što znači da je za istraživače izazov doći na lokalitete koji nisu istraženi i nisu devastirani. Zato je važno najprije lokalitete zaštiti i onda sustavno istraživati; položaj, arhitektura, nalazi i svi drugi materijali koji će posložiti za utvrđivanje vremenskog razdoblja lokaliteta.''
''Kada arheolog dođe na jedan ovakav lokalitet, dogodi se situacija da ostane nijem. Baš iz tog razloga što Rama ima jedan ovakav lokalitet treba skrbiti o njemu. Skrbiti na način da ne dođe do nasilnog narušavanja jednog ovakvog lokaliteta. To se često događa na našim lokalitetima. Preporučila bih općini da napravi jednu sustavnu analizu svojih lokaliteta; razmještaj, obilazak i notiranje starih i novih. Prema stanju na terenu intervenirati na zaštiti način i sustavnim istraživanjima. Važno je vidjeti koliko lokaliteti danas mogu biti rentabilni. Lokalitete promatrati ne samo u povijesnom i arheološkom kontekstu već i u turističkom što je u novije vrijeme popularno i višestruko se vraća. Važan je i ekološki segment, odnosno, koliko to može biti u prirodi a da ne narušava harmoniju okruženja.'', rekla je o svojim dojmovima arheologinja.
Ovom prigodom Vasilj se zahvalila odgovornim ljudima iz općine Prozor-Rama koji su već ranije pokazali interes, za ono što su nam preci ostavili i o čemu moramo skrbiti.
''Ne smijemo ostati hladnokrvni prema onome što imamo. Baštinimo svoju prošlost. Općina je na dobrom putu da se to ostvari na najbolji način'', zaključila je profesorica Snježana Vasilj.
