Trebinje, Stolac, Čapljina: Trokut kakvog nema na svijetu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na području Trebinja, Stoca i Čapljine susreću se tri religije: katolička, pravoslavna i islamska gdje postoji i raznolika ponuda: gastronomska i kulturološka, sociološka i svaka druga. Na manjem prostoru više vjerskih objekata iz sve tri religije možda nema na svijetu.

Iako se nalaze u susjednim državama, suradnja gradova i općina s područja Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore sve je intenzivnija. Sve veća je suradnja i unutar lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini bez obzira na entitet i kanton kojim one teritorijalno pripadaju. Granice uspostavljene nakon raspada bivše Jugoslavije tako polako postaju da budu prepreka suradnji sredina koje su nekada zajednički činile "veliku zemlju, Jugoslaviju".

Gradonačelnik Trebinja Slavko Vučurević navodi u razgovoru za Anadoliju kako je napravljen izuzetan pomak po tom pitanju.

Tako je u ovoj lokalnoj zajednici napravljena služba koja se isključivo bavi sa poslovima uspostave suradnje. U tijeku je realizacija projekata sa Dubrovnikom, u Hrvatskoj. Naime, Dubrovačka razvojna agencija i Agencija za mala i srednja poduzeća Grada Trebinja rade projekt unapređenja poslovene suradnje malih i srednjih poduzeća s jedne i druge strane.

Suradnja Dubrovnika i Trebinja

"Između Dubrovnika i Herceg Novog postoji značajna Suradnja. Mi sa Nikšićem i nekim gradovima u Crnoj Gori imamo dobru suradnju. U tijeku je proces turističkog obilježavanja Trebinja koji smo dobili sa Turističkom organizacijom Crne Gore. To je jedan veoma bitan projekt za nas. Preko IPA fondova vrši se brendiranje pljevaljskog sira i trebinjskih vina. Projekt je vrijedan 320 tisuće eura. Grad Trebinje je nositelj projekta", navodi Vučurević.

S Dubrovnikom Trebinje provodi i još neke druge projekte, prvenstveno u oblasti kulturne suradnje, očuvanju spomenika kulture.

Prvi čovjek Trebinja navodi kako se "pokušava riješiti ono što je životno: napraviti jedan trokut o zajedničkom projektu zaštite od požara".

"Područje Boke kotorske i Dubrovnik, a posebno ovaj južni dio Hercegovine podložni su požarima. Mislim da bi u tom pravcu preko određenih fondacija i međunarodnih europskih organizacija mogli da inzistiramo i dajemo ideju da se pravi jedan regionalni centar koji bi bio na aerodormu Čilipi (Dubrovnik, Hrvatska), Tivat (Crna Gora) ili Mostar nebitno gdje. Ali, da imamo neku zajedničku zračnu flotu koja može brzo reagirati i spriječi katastrofe kakvi su požari. A, da ne kažem u oblasti turizma, razmjene hrane. Tu su neslućene za nas i neiskorištene velike mogućnosti", naglasio je Vučurević.

Potražnja za zdravom hranom

Gradonačelnik Trebinja ističe kako je postoje i drugi brojni oblici suradnje lokalnih zajednica u državama regije. Tako cijeni da je Dubrovnik nedvojbeno velika turistička, svjetska destinacija: stari Dubrovnik i centar, ali i Cavtat - Epidaurus stari grad je nešto što privlači turiste i što je svjetska znamenitost. Tu je i navodi Vučurević Herceg Novi, ali i Boka kotorska kao biser Jadrana. Oni, ističe, imaju mediteransku vrijednost: kulturološku, arhitektonsku iz vremena iz kojih datiraju uz određene znamenitosti posebno u Dubrovniku, kao i Bokokotorski arhiv koji je veoma značajan kao i građevine iz svih tih razdoblja.

"S druge strane mi u Trebinju ili ovo zaleđe općina možemo da ponudimo mnogo raznovrsniju ponudu. Ono što je najbitnije, Trebinje kao grad je područje koje nudi ono što se sada traži svugdje u svijetu, a to je zdrava hrana i očito vinarstvo koje daje odličan efekt. Trebinje je prepoznatljivo kao, ne samo regionalni nego i svjetski vinski centar s obzirom da su određene sorte vina dospjele na svjetske vinske karte što ranije nije bio slučaj ni u bivšoj Jugoslaviji. Trebinjski vranac Vukoje uvršten je kao 27. vino na svjetsku kartu crvenih ili crnih vina - kako neko to kaže, a i žilavka kao autohtono grožđe i vino bi uskoro trebalo da se nađe na svjetskoj rang listi", zaključak je gradonačelnika Trebinja.

Prostor Hercegovine u BiH, naglašava Vučurević može ponuditi od zdrave hrane i pogodnosti. Kada se to dvoje uveže sigurno da bi turist boravio, navodi gradonačelnik Trebinja, da li u Dubrovniku ili Boki Kotorskoj, Trebinju imao što da vidi na 70 do 100 kilometara udaljenosti mnogo raznolikosti, različite poglede što u stvari i jeste hit u turističkom svijetu.

Navodi da se tu susreću tri kulture na području Trebinja, Stoca i Čapljine - tri vrste religije i kulture: imamo katoličku, pravoslavnu i islamsku. Tako imamo i raznoliku ponudu i gastronomsku i kulturološku, sociološku i svaku drugu.

Vjerska raznolikost jedinstvena na svijetu

Smatra da je vjerski turizam također, razvojna šansa regije.

"Apsolutno. Svakodnevno ima sve više značaja. Da pođemo od ovog što se desilo u Međugorju. Međugorje je jedna od najposječenijih destinacija ne samo u BiH nego i u čitavoj Dalmaciji i Hrvatskoj. Dubrovnik sa katedralama na Stradunu, Stolac sa islamskim vjerskim objektima, Buna koja je praktično mjesto gdje postoji živi dokaz vjere i eparhija Zahumsko - hercegovačka na području Grada Trebinja samo su neki segmenti koji se mogu ponuditi. Imamo niz spomenika kulture, koji su živi kao spomenici ostalih vjera i kultura. Postoji široka lepeza u tome. Na manjem prostoru više vjerskih objekata iz sve tri religije možda nema na svijetu", istaknuo je Vučurević.

Navodi da je to područje najpogodnije za zajedničke projekte sa tog aspekta ako se stremi europskim vrijednostima i ako se stremi načinu formiranja regija kako se događalo u europskoj zajednici.

"U tom pravcu Trebinje ide i ono što mi smatramo da je dobro jeste da se što više povezujemo sa našim susjedima bez obzira da li je to Dubrovnik, Herceg Novi, Nikšić, Neum, Stolac. Bez te susjedske suradnje nećemo moći mnogo bolje surađivati sa nekim gradom primjerice u Šumadiji, u Srbiji ili Zagorju u Hrvatskoj ili Srednjoj Bosni. Ovo je područje stvoreno za jedan dobar ambijent i ima svoju prednost i u turističkom smislu, saobraćajnom, poljoprivrednom i svakom drugom. Nešto što se sklopilo čini mi se da se to sklopilo najbolje na ovom području", ocijenio je Vučurević.

Velike nade u zajedničku suradnju lokalnih zajednica, ali i u turizam svake vrste, a posebno vjerski polažu i u općini Čapljina.

"Priča o vjerskom turizmu je priča koja bi se trebala pričati i na državnoj i na federalnoj razini. Nažalost mnoge stvari su posložene tako da jedinice lokalne samouprave su veoma često prepuštene same sebi. Moraju voditi računa o nekim stvarima, odnosno izrealizirati ih koje lokalne zajednice mogu veoma teško. Ima puno potencijala za vjerski turizam, ali bez da se uvežemo sa zračnim lukama i turoperaterima teško je dovesti ljude. Bez obzira što mi mislimo da su ljudi upoznati s ovim krajem, moramo sami sebi priznati da to nije baš tako: najbolja reklama je da oni ljudi koji dođu ovdje dožive ovaj kraj, dožive ove ljude", naveo je u razgovoru za Anadoliju Smiljan Vidić, načelnik Općine Čapljina.

Naglašava da "ono što je svakako pozitivno što se tiče zračne luke Mostar u posljednjih par godina je osjetan pomak". Smatra da se može puno, puno više.

Oni koji dođu u Čapljinu, navodi načelnik Vidić, u samom gradu mogu puno toga da vide.

"Ne treba posebno isticati Počitelj, on je sam po sebi prerastao granice države u svojoj ljepoti i značaju. Ne treba zaboraviti i staru rimsku vilu Rusticu, Mogorjelo, Stari grad Gabela, Park prirode Hutovo blato, rijeku Trebižat i mnogo drugih znamenitosti.

Realizirati potencijale

"Na samom području općine Čapljina u neposrednoj blizini je Međugorje. Kada se završi regionalni put do tamo, tu ćemo biti za desetak minuta. U blizini je i Mostar i Stolac gdje postoji puno značajnih spomenika kulturno-povijesnih i mnogih drugih prirodnih ljepota koje sigurno mogu više dana vezati turistu za ovaj kraj", navodi Vidić.

Istakao je da su Mogorjelo i Počitelj spomenici od izuzetne važnosti: spadaju u nultu kategoriju. Samim tim su oni, naglašava Vidić, jednim dijelom i pod ingerencijom Federalnog ministarstva turizma i okoliša tako da se na taj način isprepliću i nadležnosti i odgovornost.

"Puno je potencijala ne samo u Čapljini nego i u okolici. Nažalost još uvijek pričamo o potencijalima, a njih treba izrealizirati. Na tom tragu mi smo prije pet-šest mjeseci na Općinskom vijeću donijeli odluku da napravimo poduzeće koje će se zvati Turist, a koje bi na jedan puno kvalitetniji način gospodarilo kako kulturno-povijesnim tako i prirodnim znamenitostima na području općine Čapljina. Što se tiče turizma, mi smo zadnjih nekoliko godina napravili značajne pomake. To se najbolje vidi iz broja noćenja ovdje na području općine, ali time nismo zadovoljni. Kroz formiranje i budući rad ovog javnog poduzeća mislimo turizam još više unaprijediti", naglasio je Vidić.

Navodi da ono što je "pozitivno je da je turista više nego ih je prije bilo, ali da ne mogu biti zadovoljni sa onim što imaju, jer jedan broj provede svega jedan dan u proputovanju ili jednom noćenju, a da se u Čapljini puno toga može vidjeti".

"Može se ostati četiri-pet dana ovdje da bi se sve vidjelo i obići i doživjeti sve naše kulturno-povijesne i prirodne ljepote koje se ne mogu naći na nekim drugim mjestima. Na rijeci Trebižat, na Safariju svuda pričaju da u jednom trenutku imaju osjećaj da se nalaze negdje u Amazonu, a to je u biti odavde svega desetak minuta od grada. To je nešto što ljudima izvana trebamo pokazati. Bez obzira na sve još uvijek je ovaj dio dobro očuvan od okoliša do svega ostalog", zaključio je Smiljan Vidić, načelnik općine Čapljina.