Tri posjete dvojice papa za 25 godina neovisnosti BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Još u ratu papa Ivan Pavao II želio je po svaku cijenu doći u opkoljeno Sarajevo s porukom mira Bosni i Hercegovini. Karol Józef Wojtyła svoj naum te 1994. godine ipak nije ostvario, ali je fokus svijeta uspio staviti na BiH, što je rezultiralo s dva kasnija njegova pohoda našoj zemlji, kao i nedavnim dolaskom pape Franje.

Malo se zemalja u svijetu može podičiti da je čak tri puta u 25 godina, otkada je Bosna i Hercegovina stekla međunarodno priznatu neovisnost, pružila gostoprimstvo dvojici poglavara Katoličke crkve.

Velika je to čast, posebno imajući u vidu da su sva tri pohoda imala primarno mirotvorni karakter, s porukama nužnosti pomirenja, suživota i gradnje svjetlije budućnosti zajedničkim snagama u ratom devastiranoj zemlji.

Papa Ivan Pavao II Sarajevo je u konačnici posjetio 1997. godine, što su vjernici i ostali građani doživjeli kao tračak nade da će život napokon krenuti nabolje, te u masama ispratili prolazak papamobila kroz grad do stadiona Koševo, gdje je održano euharistijsko slavlje. Ujedno, Papa se tada sastao s vjerskim liderima svih konfesija u BiH, kao i najvišim političkim liderima.

Ne može se zaboraviti, istaknuo je tom prilikom Papa, da je Sarajevo postalo znak patnji cijele Europe u ovom stoljeću. Sarajevo je, kazao je, to bilo na početku 20. stoljeća, kada je tu počeo Prvi svjetski rat, a ponovno je postalo na drugi način kada su se ratni sukobi dogodili samo u ovim krajevima. Europa je u tome sudjelovala kao svjedok. Ali, poručio je, moramo se upitati je li bila uvijek potpuno odgovorni svjedok.

''Glasno i jasno valja reći: Nikada više rata! Potrebno je svakodnevno obnavljati napor susretanja s drugima, ispitujući vlastitu savjest ne samo što se tiče vlastite krivnje nego i snage koju je svatko spreman uložiti u izgradnju mira. Potrebno je priznati prednost etičkih, moralnih i duhovnih vrijednosti te pritom braniti pravo svakoga čovjeka da živi u miru i slozi i osuđivati svaki oblik nesnošljivosti i progonjenija što svoje korijene imaju u ideologijama koje gaze osobu i njezino nepovredivo dostojanstvo'', srž je poruke Ivana Pavla II te 1997. u Sarajevu.

Poruke iste suštinske sadržine odaslao je i 2003. godine u Banjoj Luci, gdje je došao da bi katoličkog laika Ivana Merza proglasio blaženim, što je bila snažna poruka katoličkim laicima i njihovom angažmanu u Crkvi. Također, poručio je katolicima u BiH da ne posustanu pod malodušnosti, nego da BiH postane ponovno zemlja pomirbe, susreta i mira.

Generalni tajnik Biskupske konferencije BiH mons. Ivo Tomašević govoreći za Fenu o značaju tri papine posjete, ustvrdio je da one ponajprije pokazuju koliko važnosti vrhovni poglavari Katoličke crkve pokazuju prema ovoj zemlji i Crkvi u njoj te svim ljudima koji tu žive.

Smatra da je ta Papina briga i ljubav posebno bila vidljiva tijekom najtežih godina rata kada je sveti papa Ivan Pavao II. nebrojeno puta podizao svoj glas pozivajući da se zaustavi ratno zlo s tolikim strašnim posljedicama. Također, napominje da je i papa Franjo među prvim zemljama koje je posjetio izabrao upravo BiH.

''Budući da su vrhovni pastiri Katoličke crkve, oni su nositelji duhovnih vrijednosti pa je teško mjeriti učinke posjeta kao što se to može činiti na nekim drugim razinama. I papa Ivan Pavao II. i papa Franjo pokazali su izvanredne geste ljubavi prema nama skrećući oči cijelog svijeta prema Bosni i Hercegovini. Međutim, oni ne mogu učiniti umjesto nas ono što trebamo mi učiniti. Nedavna posjeta pape Franje pokazala je da, kad želimo raditi zajedno i skladno uz međusobno poštovanje, možemo učiniti puno toga dobrog i lijepog, a u tom duhu bile su i sve Papine poruke'', istaknuo je on.

Da su papinske posjete imale značaj za međunacionalno pomirenje u BiH naglasio je mons. Tomašević, ustvrdivši da je ipak pomirenje proces na kojem treba trajno raditi i nikada ne posustati. Za sve što je dobro, smatra, potrebno je puno truda i ljubavi, a zlo vrlo brzo raste bez da se oko njega trudi.

''Naša različitost otvara mogućnosti za puno toga dobroga, ali s druge strane daje veliku mogućnost zloporabe tih različitosti od onih koji teže za vlašću i novcem pod svaku cijenu. Svakako posjet Svetog Oca jest velika potpora i ohrabrenje na poseban način nama katolicima u Bosni i Hercegovini, a li i svim ljudima koji ovdje žive'', naglasio je.

Ivo Tomašević ocjenjuje da je Bosna i Hercegovina, po broju papinskih posjeta, sigurno privilegirana. Smatra da je tome vjerojatno, nažalost, pridonijelo i teško ratno i poratno stanje, podsjećajući da ni trena ne treba zaboraviti da je papa Ivan Pavo II. želio posjetiti glavni grad BiH 1994. u vrijeme teških ratnih stradanja.

''Bilo bi jako dobro za sve nas kada bismo češće pročitali poruke koje su nam uputili i sveti papa Ivan Pavao II. i papa Franjo jer su one i danas aktualne i sigurno su dobar smjerokaz za sve narode i sve ljude u BiH'', zaključio je generalni sekretar Biskupske konferencije BiH.

Sarajevo je 2015. ponosno treći put ugostilo Svetoga oca u svojoj domovini. Ovaj put bio je to latinoamerički papa Franjo, pravim imenom Jorge Mario Bergoglio, koji je pohod Bosni i Hercegovini realizirao pod motom "Mir vama". Upravo to je i ovaj put bila temeljna poruka poglavara Katoličke crkve - nužnost izgradnje trajnoga mira i učvršćivanje povjerenja među ovdašnjim narodima.

Na misnom slavlju na stadionu Koševo papa Franjo je naglasio da se u našem vremenu težnja za mirom i trud oko njegovog postizanja sukobljavaju s činjenicom da se u svijetu trenutno vode toliki oružani sukobi. Nazvao je to jednom vrstom trećeg svjetskog rata, koji se vodi “u dijelovima”.

Naglasivši da postoje neki koji bi namjerno htjeli stvarati i izazivati ratnu klimu te koji smišljaju ratove kako bi prodavali oružje, napomenuo je da rat podrazumijeva djecu, žene i starce u izbjegličkim kampovima, prisilno napuštanje domova, razrušene kuće, ulice i gospodarske objekte, a iznad svega tolike razorene živote.

''Vi to vrlo dobro znate, jer ste sve ovo doživjeli upravo ovdje: kolika patnja, kolika razaranja, kolika bol! Danas se još jednom iz ovoga grada uzdiže vapaj naroda Božjega i svih muškaraca i žena dobre volje: nikada više rata!'', poručio je tada Sveti otac.

Za njega je stvarati mir svojevrsno umijeće - zahtijeva se strast, strpljivost, iskustvo, postojanost, a ostvaruje se svakoga dana korak po korak.

Papa Ivan Pavao II. rodio se u Wadowicama u Poljskoj, 1920. a umro u Vatikanu 2005. Bio je jedan od velikih državnika 20. stoljeća i duhovni aktivist planetarnog utjecaja. Jedan je od najmlađih papa novijeg doba, njegov je pontifikat bio među najduljima, bio je prvi papa netalijan nakon više stoljeća te prvi papa nakon više stoljeća iz jednoga slavenskog naroda.

U 26 godina pontifikata posjetio je 130 država. Proputovao je 1,2 milijuna kilometara. Obišao je zemaljsku kuglu oko 30 puta. Posjetio je oko 850 gradova. Prvi je papa koji je posjetio gradove Azije, Afrike i Južne Amerike.

Tijekom pontifikata zalagao se za mir te pravo svakog naroda na svoju državu, samostalnost i suverenost. Pokazao je otvorenost prema drugim vjerskim zajednicama te je prvi papa koji je ušao u džamiju i sinagogu.

Papa Benedikt XVI. proglasio je 2011. svoga prethodnika Ivana Pavla II. blaženim, a papa Franjo ga je samo tri godine kasnije 2014. proglasio svetim.

Kardinal Jorge Mario Bergoglio, papa Franjo I., rođen je 1936. u Buenos Airesu, a poglavarom Katoličke crkve proglašen je 2013.. Bio je to prvi put u povijestz Crkve da je jedan rimski biskup uzeo ime Franjo, a i prvi put da je jedan isusovac izabran za papu, te da dolazi iz Latinske Amerike.