Mostar
Troplet poziva: Kreativna radionica glagoljice
Tekst članka se nastavlja ispod banera
HKZ Troplet i ove godine u okviru manifestacije Tropletovi dani kulture – vjera, baština identitet organizira kreativnu radionicu pisanja glagoljice. Radionica je poglavito namijenjena mladima, učenicima završnih razreda osnovne (VIII. i IX. razred) i početnih srednje škole (I. i II. razred), ali mogu se prijaviti svi koji žele.
Ciljevi ove radionice su da polaznici steknu temeljna znanja o pisanja glagoljice te nauče nešto o pismima kojima su se Hrvati služili kroz povijest (glagoljica, bosančica, latinica) a koja su i danas neprocjenjivi dio naše kulturne baštine. Pored toga, cilj je i zainteresirati mlade za daljim učenjem i istraživanjem glagoljica i općenito naše kulturne baštine.
Radionica će se održati 27. i 28. listopada 2021. u Caritasovom upravnom centru, Zagrebačka 5a (zgrada uz konzulat RH), u Mostaru, s početkom u 19 sati. Voditelj radionice je Višeslav Lučić, akademski grafičar i profesor likovne umjetnosti i dizajna.
Broj mjesta ograničen stoga pozivamo sve zainteresirane prijaviti se na broj 063 282 877, poručili su rganizatori.
O GLAGOLJICI
Glagoljica je staroslavensko pismo kojeg su Hrvati koristili od IX. do XIX. stoljeća. Glagoljica je bila narodno pismo. O dolasku glagoljice ima više teorija. Najčešće se navodi da su opismenjivanje Hrvata (uporaba glagoljice) provodili Konstantin (Ćiril) i Metodije. Moravski (Češka) knez Rastislav šalje braću Konstantina i Metoda u tadašnje hrvatske krajeve kako bi širili bogoslužje na narodnom jeziku. Naziv dolazi od „glagoljati“ što znači služiti misu na staroslavenskom jeziku te pričati ili govoriti.
Pod utjecajem učenika svete braće Ćirila i Metoda u mnogim dijelovima gdje su Hrvati živjeli, a posebno u najzapadnijim, zaživjelo je slavensko bogoslužje, glagoljica i hrvatski jezik u obredima Zapadne crkve. Od toga vremena možemo pratiti procese hrvatske pisane tradicije, o čemu svjedoče kameni spomenici, napose Bašćanska ploča.
Neki istraživači, pa i najveći poznavatelj glagoljice u Hrvata, fra Marko Japundžić, bili su pristaše teorije da je glagoljica starija od vremena sv. Ćirila i Metoda. Poznato je da postoje dva osnovna tipa glagoljice – obla i uglata. Oblu glagoljicu poznavao je sav slavenski svijet, uglatu samo Hrvati.
Glagoljica počinje s a, b, v, g… a svako slovo ima i svoje ime: a je az, b je buky, v je vêdê itd. Prema prva dva slova ovaj se grafemski sustav naziva azbukom. Glagoljična se azbuka sastoji od 38 znakova. Isti znakovi su označavali slova i brojeve, ako je znak imao točku sa svake strane ili ligaturu iznad, označavao je broj.
