U bivšoj tvornici akumulatora otvaranje izložbe "Ars memoriae"

Tekst članka se nastavlja ispod banera

"Ars memoriae" naziv je izložbe čijim će otvaranjem danas u bivšoj tvornici akumulatora u Potočarima biti odata počast za više od 8.000 nevino ubijenih Srebreničana. U prostoru nekadašnje tvornice bit će postavljeno oko 50 radova, a svi su izravno posvećeni temi genocida u Srebrenici. Riječ je o radovima iz šireg dijapazona medija iz oblasti vizualne umjetnosti, poput skulptura, slika, instalacija, printova, fotografija te monumenata.

Autor koncepta izložbe je istaknuti umjetnik Adis Fejzić, dok će uz njegove radove izložiti i Maja Matašin, Goran Lizdek, Branka Turkić, Danis Fejzić, Elma Čaušević-Mujezinović, Sanela Husić- Mustabašić, te posthumno Ahmed Džuvić i Danilo Krstanović.

Adis Fejzić ističe da je postavka dio međunarodne konferencije "Srebrenica 1995-2015: evaluacija naslijeđa i dugoročne posljedice genocida", održane u Sarajevu i Tuzli, dok će njen rad postavkom izložbe biti završen u Potočarima.

‘’Izložba je jedan od dijelova procesa mog rada na doktoratu o temi koja se odnosi na bh. identitet, a plod je suradnje sa profesorom sa Monash University Melburn iz Australije Harizom Halilovićem. Koncept postavke je napor u kreiranju pametnije i bolje kulture sjećanja s aspekta vizualne umjetnosti, prepoznate kao nešto što je potrebno današnjem svijetu ‘’, ustvrdio je on.

Povjesničarka umjetnosti Elma Hodžić u predgovoru za ovu izložbu zapisala je da postoji jedno mjesto, paradoksalno po svom blještavom nazivu i crnoj prošlosti, zbog kojeg se čitavo čovječanstvo vratilo nekoliko stoljeća unatrag. Srebrenica.

‘’Ali nismo putovali vremeplovom do Raja iz kojeg je čovjek prvobitno prognan i kojeg svete knjige bilježe kao prvi ljudski dom, već smo se strmoglavili ravno u Luciferova usta. O svim segmentima tog tegobnog puta govori izložba "Ars Memoriae" , navodi ona.

Hodžić piše da je, zaglavljena u svim svojim vrletima, šumama i proplancima, Srebrenica ukrašena velikim, u zemlju ukopanim kamenim grobovima. Stećcima Adisa Fejzića počinje izložba. Ako se ona posmatra kao sat, stećci pokazuju brojeve 11 i 7, datum od kojeg je za Srebrenicu započelo novo računanje vremena.

‘’Isti brojevi se pojavljuju u nišama stećka kroz igru punoće i praznine loptaste mase na koju se nastavljaju ogoljena čovjekolika tijela, tijela u izumiranju, tijela bez identiteta, tijela kojima svakog 11.07. vraćamo dostojanstvo. Upravo zbog načina na koji su ta tijela vraćena zemlji, na drugoj strani kompozicije je prikaz opadajućeg sunca: nečovječnost je sunovratila čovječanstvo u blato ‘’, navodi ona.

Hodžić naglašava da o narušavanju jedinstva svijeta govori i rad "Kao Bosna" Danisa Fejzića, kojeg čine grafički elementi i predmeti iz pojavne stvarnosti. Velike grafičke ploče nagrižene i deformisane, postavljene su na pod. Ističe da su u centralnu metalnu plohu upereni veliki, rđavi, zloslutni, razarajući klinovi i deformisana lica.

Dodaje da se teškim metalnim oblicima sa sredine djela suprotstavlja ručni rad, milje ili heklanje. Sile klinova su uperene u krhki milje, strpljivo rađen i pravljen, a simbol je "svega onog čega više nema i što je progutala stihija zvijerstva koje je čak i zvijerima strano".