U Drvaru se pitaju kakve veze imaju ustavne promjene s gradnjom crkve?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Drvar je jedina općina u Bosni i Hercegovini u kojoj se ne provodi Zakon o vjerskim zajednicama prema kojemu svi imaju pravo graditi bogomolje. To je ljaga za Drvar'', ljut je župnik don Davor Klečina. Priču o njegovoj župi donosi Slobodna Dalmacija.

''Tražimo da se političari u Herceg-bosanskoj županiji konačno prestanu iživljavati na svojim sugrađanima kao što to radi mačka s mišem'' zavapio je banjolučki biskup mons. Franjo Komarica županijskom premijeru Željku Ivkoviću
tijekom razgovora o dugogodišnjim neuspješnim pokušajima da se katolicima u Drvaru izgradi srušena župna crkva svetoga Josipa, a prema običajima u BiH, ovo su pitanje zakočili političari uvjetujući gradnju crkve pristankom drugih političkih opcija na provedbu – ustavnih promjena!

''Ma kakve veze imaju ustavne promjene s gradnjom crkve? Drvar je jedina općina u BiH u kojoj se ne provodi Zakon o vjerskim zajednicama prema kojemu svi imaju pravo graditi bogomolje za svoje vjernike. To je ljaga za Drvar'' ljut je i nemoćan drvarski župnik don Davor Klečina, navodeći kako su općinske vlasti nudile Župnom uredu i Banjolučkoj biskupiji dvije lokacije za gradnju crkve, u zamjenu za oduzeto zemljište, a obje parcele bile su – privatne!

''Ove političke igrice i prepucavanja preko katoličkih vjernika duboko nas vrijeđaju jer pitanje vjerskih prava ne ovisi o političkim reformama. Vjersko je pravo da vjernici imaju svoj objekt, pogotovo jer su ga tamo imali i ranije. Crkva je srušena i država ju je oduzela. Država je dužna Crkvi vratiti lokaciju da može napraviti crkvu'' smatra vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić.

''Otkad je završio rat, dakle punih dvadeset godina, tražimo da se ponovno sagradi crkva u Drvaru. Međutim, mjesne vlasti uporno to ne dopuštaju'' kaže kardinal Puljić.

Župa je, inače, osnovana 1906. godine i obuhvaćala je područje Drvara, gdje je 1932. godine sagrađena crkva sv. Josipa i župna kuća.

U Drvaru 27. srpnja 1941. izbija ustanak komunista i četnika, a istog dana u obližnjem Trubaru izvedeni su iz vlaka, ubijeni i bačeni u jamu Golubnjaču župnik don Waldemar Maksimilijan Nestor i 16 njegovih župljana na povratku s hodočašća u Kosovo kod Knina, a Nestor je ušao u memorabiliju kao prvi ubijeni katolički svećenik u Drugom svjetskom ratu na području Jugoslavije.

Opširnije možete pročitati na stranicama Slobodne Dalmacije