Fra Dane za Bljesak

U obiteljskom zajedništvu i ljubavi Božić dobiva svoj puni smisao

Kultura / Flash | 24. 12. 2016. u 08:04 Ivan Kraljević

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Danas mnogobrojni katolički vjernički puk proslavlja Badnji dan. Večerašnje tradicionalno paljenje badnjaka u obiteljskim domovima ili na starim ognjištima predstavlja kulminaciju intenzivne četverotjedne adventske priprave za dolazak Sina Božjega na zemlju u obliku malenoga Djetešca u betlehemskoj štalici.

Nakon unošenja i paljenja badnjaka radost Božića se u obiteljskim domovima proslavlja uz molitvu, božićno drvce i jaslice, pjevanjem ili slušanjem božićnih pjesama te odlaskom na misu polnoćku kojom se potvrđuje opća svijest o nepobitnosti otajstva Božića.

„Radost je temelj Božića. Već u Starome Zavjetu mnogi su proroci naviještali Krista koji donosi radost. Kad se Isus rodio u Betlehemu anđeli pastirima navještaju veliku radost za sav narod. Postavši jedan od nas, rođenjem od majke Marije, On pokazuje kako mu je stalo do svakoga i da je došao spasiti cijeli svijet, sve ljude. Stoga se raduje "nebo i zemlja", govori fra Dane Karačić, hercegovački franjevac s kojim smo za Bljesak.info razgovarali o smislu Božića i porukama koje nosi najradosniji katolički blagdan.

Nalazimo se u opasnosti od komercijalizacije Božića

Oko nas je, ako izuzmemo tradicionalne božićne simbole (jaslice, božićna drvca, adventski vijenac…), na mnoštvo simbola kojima se komercijalizira proslava Božić. Nerijetko se čini kako nam je potrošačko društvo ''ukralo'' pravu vrijednost Božića. No, fra Dane tvrdi kako nam potrošačko društvo nije ''ukralo'' Božić već se nalazimo u trajnoj napasti da naša proslava Božića poprimi takve oblike.

„U današnjem vremenu, uz tradicionalno slavlje Božića, odvija se paralelno jedno drugo slavlje kojem je samo motiv vezan uz božićna zbivanja, sve ostalo gotovo da nema ništa zajedničkoga s istinskim slavljem Božića. Zapravo, ono je potpuna opreka Božiću. U tim paralelnim slavljima nema ni štalice, ni jaslica, ni Djeteta, ni Marije, ni Josipa, ni pastira. Blještavilo, raskoš, zabava, zaglušujuća glazba, birana jela i pića, uživanje u svim čarima što ih nudi suvremeni svijet, teško se mogu uspoređivati sa skromnošću, siromaštvom, špiljom i njezinim stanovnicima u čije se jasle polaže novorođeno Dijete. Nije nam potrošačko društvo "ukralo" Božić već se mi nalazimo u trajnoj napasti da i naše slavlje, slavlje Božića nas vjernika, poprimi takve oblike. Tada bi Božić bio "izgubljen". Nadamo se na se to neće dogoditi“, poručuje ovaj 72-godišnji hercegovački franjevac.

Iako se, kada bi povlačili crtu između Božića nekada i Božića danas, proslava Božića promijenila, fra Dane smatra kako se sama bit Božića među vjernicima nije promijenila.
„Naravno da se promijenila proslava Božića. Tehnološki napredak daje nam daleko veće mogućnosti da vanjska proslava Božića bude svečanija, ugodnija i za uho, za oko, za nepce..... Naše crkve su daleko ukrašenije, ali u biti nama vjernicima nije se ništa promijenilo. Mi se radujemo jer "Gospodin pohodi narod svoj" i donese mir i spasenje svima“, smatra fra Dane Karačić.

Blagdan Božića je na poseban način i blagdan obiteljskog zajedništva. Obitelji se okupljaju oko blagdanskog stola i, možda kao rijetko kada kroz godinu, u zajedništvu proslavljaju Kristovo rođenje i svjedoče svoju vjeru.

„Možda od svih božićnih običaja, koje smo baštinili od naših starih, obiteljsko zajedništvo, koje se još uvijek očituje u božićnom slavlju, ima najvažniju poruku. Boga nam se daruje u obitelji. Isus, Marija i Josip su uzor svakoj kršćanskoj obitelji. Zajednički podnose tegobe dugačkoga i veoma napornoga puta, pogotovo s trudnom ženom, nemogućnosti da nađu prenoćište, sami i potpuno nepoznati, bez ičije potpore i rađanje Djeteta u neprikladnim uvjetima. Ali, oni se i zajednički raduju, skupa s anđelima i pastirima, izvanrednom Božjem djelu – rođenju Božjeg Sina u liku djeteta Isusa. Poruka, poziv i ohrabrenje svim današnjim obiteljima. U obitelji, obiteljskom zajedništvu i ljubavi Božić dobiva svoj puni smisao i razloge istinske radosti“, osnovna je fra Danina poruka u razgovoru za Bljesak.info.

Za ljubljenu osobu uvijek se ima vremena

Kada bi krenuli s pojedinačnim ispitivanjem u društvu, vidjeli bi kako se Božiću najviše raduju djeca, dok bi mnogi odrasli rekli kako pored svih briga, problema i obveza ne mogu osjetiti pravi smisao Božića. Tako promatrajući mogli bi reći kako je prava i istinska proslava Božića u dječjim srcima.

„Djeca su uvijek iskrena. Ako želimo saznati istinu, pitajmo djecu. Rođenje Djeteta je radost "za sav narod". Božićnim blagdanima posebno se raduju djeca. Oni hrle s iskrenom radošću vidjeti jaslice u našim crkvama, a i sami ih veoma rado prave u svojim obiteljima. Dijete Isus, Marija, Josip, anđeli, pastiri i vesela pjesma razgaljuju dječju dušu i obogaćuju maštu. Zato je njihova radost iskrena i potpuna. Ne smijemo tu zanemariti ni prigodne darove koji djeci Božić čine još radosnijim“, istaknuo je fra Dane te uputio svoju božićnu poruku i čestitku vjerničkom puku.

„Bog je pohodio narod svoj. Čovjek je prihvaćen od Boga u ljubavi. Njegova ljubav nas poziva na uzvraćanje ljubavi i prema Njemu i prema drugim ljudima. Za ljubljenu osobu uvijek se ima vremena. Ako shvatimo ljubav Božju koju nam je pokazao rođenjem svoga Sina od Djevice Marije, onda ćemo uvijek imati potrebu slaviti Boga koji je Ljubav. Na poseban način ljubav se Božja objavila u Betlehemu rođenjem Isusa Krista, zato i veselo pjevamo: "Ljubav Božja zasjala, svijetu se objavila". Neka je svima sretan i blagoslovljen Božić i sveto porođenje Isusovo!“, poručio je u svojoj božićnoj poruci za Bljesak.info ovaj hercegovački franjevac, koji je u Mostaru proveo cijeli rat i doživio sve strahote ratnih razaranja – materijalnih i onih moralnih.

„Bilo je to vrijeme kada je život otišao u bescjenje, vrijeme oskudice, ali i vrijeme upornosti i ustrajnosti i zadivljujućih kršćanskih krjeposti“, kazuje fra Dane.

Nakon devetogodišnjeg župnikovanja u Mostaru vratio se u rodni Široki Brijeg i tamo je posljednjih šesnaest godina na službi u franjevačkom samostanu i Župi Uznesenja Blažene Djevice Marije na Nebo.

Kopirati
Drag cursor here to close