U posljednjih nekoliko desetljeća nestalo više od 500 jezika

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nestanak jezika jedno je od ključnih svjetskih pitanja budući da je u posljednjih nekoliko desetljeća nestalo više od 500 jezika, a s nestankom tih jezika nestalo je duhovno bogatstvo naroda koji su njima govorili, rečeno je danas na skupu koji je organizirala Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti (BANU) povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika.

Predsjednik BANU akademik Muhamed Filipović ocijenio je da je ta činjenica zapravo veliko duhovno osiromašenje svjetskog čovječanstva i može se dogoditi da se takvom redukcijom maternjih jezika i stvaralaštva, koje je nastalo na njemu, dođe do toga da svi postanu jedan narod i govore jednim jezikom.

- To bi zapravo značilo prestanak postojanja čovječanstva jer Bog i priroda stvorili su čovječanstvo tako da se ljudi međusobno razlikuju i pripadaju raznim narodima te da njegujući svoju kulturu, tradiciju i jezik obogaćuju život ljudi - mišljenja je Filipović.

Kazao je da je u Bosni i Hercegovini prisutan drastičan slučaj pokušaja da se ospori postojanje maternjeg jezika i njegovog imena "bosanski jezik" iako je on najtrajniji i najviše dokumentiran jezik.

- Ukoliko danas čitate neke povijesne dokumente ili natpise na stećcima moći ćete razumjeti šta tamo piše, što nije slučaj s drugim jezicima jer je staroslavenski i crkvenoslavenski jezik sasvim drugo od bosanskog - pojasnio je Filipović.

Sve to razlozi su zbog kojih BANU posvećuje veliku pažnju ovom pitanju, a u i ubuduće će, najavio je Filipović, pratiti sve što se događa s maternjim jezikom i slobodom upotrebe maternjeg jezika u BiH.

Kaže i da se u BiH osporavaju mnoge slobode, ali kada se osporava jezik osporava se biće čovjeka, te osporavanje bosanskoga jezika znači osporavanje Bošnjaka kao naroda, njihove historije i kulture.

Jedan od govornika na ovom skupu bio je i potpredsjednik BANU-a akademik Dževad Jahić koji je naglasio da je današnji skup prilika da se aktuelizira pitanje maternjeg jezika koje je od izuzetnog značaja za BiH.

- Jezik je pitanje kulture, identiteta, naroda i države. Činjenica da imamo problema kada je riječ o razumijevanju i znanju o "bosanskom jeziku", u BiH nas još više obavezuje da govorimo o tome i da naučnom argumentacijom elaboriramo sva pitanja koja su bila potisnuta i negirana - smatra Jahić.

Akademik Jahić također dodaje da se manipuliranjem jezikom događa tamo gdje nauka ne radi onoliko koliko bi trebala, a iako oni koji se bave jezikom rade na ovom pitanju problem predstavlja to što bosnistika, nauka koja se bavi istraživanjem i normiranjem bosanskog jezika, nema podršku države.

Stoga su, kazao je Jahić, ovakvi skupovi zapravo apel na društvo i institucije, da se osvijeste i shvate da je pitanje jezika ne samo nacionalno i općekulturno pitanje nego i pitanje funkcioniranja države i položaja naroda unutar države.

Međunarodni dan maternjeg jezika obilježava se 21. veljače. Generalna skupština Ujedinjenih naroda priznala je rezolucijom ovaj praznik. Međunarodni dan maternjeg jezika obilježavaju zemlje članice UNESCO-a da bi promovirale jezičku i kulturnu raznolikost, te multilingvizam.