U Stocu predstavljen 17. godišnjak za povijest i kulturu
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Na završnoj večeri manifestacije "Stolačko kulturno proljeće" u četvrtak navečer u pastoralnom centru Sarsenterum u Stocu predstavljan je godišnjak za povijest i kulturu.
Ovo je 17. zbornik koji izdaje Matica hrvatska Stolac, a koji obrađuje različite teme na više od 390 stranica.
Pored već uobičajenih priloga koji prate kulturno-društvena događanja u tom gradu i okolici, posebnost ovogodišnjeg zbornika su prilozi vojvođanskih Hrvata.
Studiozno obrađeni uradci doprinose sveopćem razvoju hrvatske kulture, što je u konačnici i jedna od glavnih zadaća Matice hrvatske Stolac.
Godišnjak je predstavio njegov glavni i odgovorni urednik Željko Raguž zajedno sa Tomislavom Žigmanovim i Nikolom Bašotvanović.
''Što nas kao narod povezuje, jest činjenica sličnog političkog položaja kroz našu nedavnu povijest. Ključna karakteristika je ta da su dijelovi naših naroda u državama u kojima su živjeli u ranijim razdobljima 19. i 20. stoljeću prošli proces kakav su prošli i drugi europski narodi, dakle u državama u kojima je hrvatski narod živio, većinski narodi postaju nacije, a dijelovi našeg naroda dobivaju status nacionalne manjine'', rekao je Željko Raguž.
O glavnoj temi zbornika za koji su i sami dali svoje vrijedne priloge i istraživanja govorili su Tomislav Žigmanov i Darko Baštovanović.
''Za nas kao jednu manjinsku zajednicu, koja tek razvija svoje institucionalne okvire i kapacitete i koja preko 12 godina nije formalno-pravno imala nikakav regulirani status, jako je bitno da na svjetlo dana iznjedrimo ovakve teme koje smo obradili u ovom zborniku'', naglasio je Baštovanović.
Predsjednik Matice hrvatske Stolac Mladen Bošković govorio je o problemima i izazovima s kojima se susreću vojvođanski Hrvati, o njihovoj društvenoj marginalizaciji, te nemogućnosti ostvarivanja svojih ljudskih i manjinskih prava, navedeno je službenim stranicama Općine Stolac.
