U tunelima Ispod Starog grada

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ispod Starog grada u Gradačcu protežu se tuneli i podzemne prostorije za koje malo tko zna, a koji su predstavljali drugu razinu obrane mjesta u slučaju napada neprijatelja. Kroz tunele, koji su nekada bili i jedini ulaz u, sa svih strana bedemima opasanu, gradačačku kulu, odnedavno šetaju turisti i znatiželjnici, piše Anadolija.

Kompleks Starog grada ili Gradine, kako ga naziva lokalno stanovništvo, čine tri ulazne kapije, tzv. karaule ili kapi-kule, zatim trokatna kula sa čardakom, sahat kula, te zgrada Gradske biblioteke, radiostanice i muzeja, kao i zgrada Gimnazije, koji su nešto novije gradnje.

Pod zaštitom države su od 1962, a 2004. godine kompleks je uvršten na listu nacionalnih spomenika BiH. Iako je kula, koja je ujedno i glavni objekt kompleksa, građena prije nego što je vlast pripala Huseinu-kapetanu Gradaščeviću, borcu za nezavisnost Bosne u Osmanskom carstvu, ona se uobičajeno naziva njegovim imenom ili Kula Zmaja od Bosne.

Veliki broj posjetitelja

''Nekoliko stoljeća unazad podzemni hodnici predstavljali su službeni ulaz u kulu i tu su bili raspoređeni stražari. Prvi tunel je dug 12 metara, širok četiri, a visok dva i po metra i pravljen je od cigle. Drugi, koji se nadovezuje na prvi tunel, dužine je deset, širine dva i po, te visine sedam metara. Taj drugi tunel imao je i grede, te stepenište. Ono što je karakteristično za ove tunele je odličan dotok zraka. Tunele smo očistili, sredili i osvijetlili. Brojni posjetitelji kule izražavaju želju da obiđu ove podzemne hodnike, ali obilasci su dozvoljeni isključivo u pratnji našeg uposlenika ili turističkog vodiča, ako dođe sa skupinom ljudi'', izjavio je za Bakir Ahmetašević, zakupac gradačačke kule.

Ahmetašević je naveo da obilazak tunela košta jednu KM, a taj novac uložit će u suvenirnicu koja bi se trebala praviti izvan utvrđenja, u blizini kapije kod džamije Husejnije.

''Nastojimo napraviti suvenirnicu. U hodnicima kule izloženi su pojedini predmeti, ali nažalost, pravih eksponata koji su pripadali kapetanima Gradaščevićima nema. Osobno oružje Husein-kapetana, koje je bilo u kuli, netko je tijekom posljednjeg rata negdje odnio i više nikad nije vratio, ali napravit ćemo i izložiti replike oružja'', rekao je Ahmetašević, napominjući da na ovom lokalitetu nikad nisu vršena ozbiljnija arheološka istraživanja, a da jesu, sigurno bi se došlo do zanimljivih otkrića.

Skoro je nepoznato da se unutar tvrđave nalazila Sultan Fatih Mehmed-hanova džamija, koja je, prema dokumentima Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, bila od kamena, sa drvenim krovom i munarom.

''Građena je svakako prije 1711. godine, što odgovara povijesnim činjenicama, iako nosi ime Mehmeda el-Fatiha. Napuštena je 1878. godine, jer su austrougarska vlast i vojska zatvorile kapije grada. Austrougarska vojska, kojoj džamija nije bila potrebna, počela je raznositi prvo drvene, a zatim i kamene dijelove. Izgleda da je kamen sa ove džamije služio i za gradnju Reuf-begove (Nove gradske) džamije, te pravoslavne (1887) i katoličke (1889) crkve u Gradačcu. Već 1892. godine kotarske vlasti su srušile džamiju, a 16 godina kasnije hafiz Mustafa ef. Imamović izjavljuje da 'danas na mjestu gdje je džamija postojala ni jednog kamena, već se samo na glavnom zidu oko grada vide znakovi da je na tom mjestu jedna zgrada bila'. Džamija je bila mala i služila je za tvrđavsku posadu i džemat u mahali pored tvrđave˝, navodi se u dokumentima Komisije.

Da je cijeli kompleks Starog grada, koji je opasan pažljivo klesanim kamenom, skoro neistražen slaže se i Benjamin Bajrektarević, direktor Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona.

Tajne ispod površine zemlje

''Pod zemljom na ovoj lokaciji kriju se mnoge tajne poput postojanja srednjovjekovnog grada, a tu si i razni podzemni hodnici i utvrđeni topnički položaji građeni u osmansko doba. Inače, prema povijesnim podacima tvrđava je građena između 1765. godine, u vrijeme vladavine Mehmed-kapetana Gradaščevića i gradila se do 1824. godine. Glavni objekt koji je služio kao kapetanov dvor je trokatna kula, a po ukidanju kapetanije, u njoj se nalazilo sjedište upravne vlasti, dok je kasnije služila kao vojarna i u vojne svrhe'', pojasnio je Bajrektarević za AA, dodajući da je posljednji gradačački kapetan, Husein-kapetan, poznat još i kao Zmaj od Bosne, obnavljao kulu i tvrđavu, a 1824. godine sagradio sahat-kulu, posljednji takav objekt izgrađen u Bosni.

Što se tiče same kule, koja je pretrpjela oštećenja tijekom agresije na Bosnu i Hercegovinu, posljednji konzervatorsko-restauratorski radovi na njoj vršeni su 2003. godine.

''Kula Husein-kapetana restaurirana je 2003. pod nadzorom Zavoda za zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa Bosne i Hercegovine, a prilagođena je i suvremenim ugostiteljskim potrebama'', izjavio je Bajrektarević.

Hurmašice s gradačačkim pekmezom

U restoranu, koji se nalazi na vrhu kule, odakle se vide cijeli Gradačac i okolina, služe se bosanska i jela sa roštilja. Karakterističan desert su hurmašice od pekmeza pravljenog od jabuka iz gradačačkih voćnjaka i bosanska kahva servirana u bakrenom posuđu.

Najveći objekt koji se vidi sa kule je džamija Husejnija, još jedan nacionalni spomenik koji je izvan zidina 1826. godine sagradio Husein-kapetan Gradaščević. Trenutno se vrše radovi na rekonstrukciji i obnovi ove džamije, u čijem je haremu, između ostalih, ukopan i hadži-Mehmed, sin Husein-kapetana.