Učiti slušati druge – preduvjet za prijeko potrebni dijalog

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Ako pogledamo donositelje odluka u BiH, nisam siguran da u našoj zemlji uopće postoji dijalog nego da imamo paralelni monolog i da je to jedan od razloga našeg neuspjeha'', rekao je profesor Nerzuk Ćurak, jedan od moderatora okruglog stola "Kulturom dijaloga do razumijevanja i povjerenja", koji je u okviru projekta PRO-Budućnost u Mostaru okupio velik broj građana, predstavnika lokalnih vlasti, civilnog društva, medija i vjerskih zajednica.

''Dalji problem je što ovakva pitanja, koja ja smatram iznimno važnim za naše društvo, većina građanstva smatra nekom dosadnom, potrošenom pričom, a mi još uopće nismo ušli u fazu jednog autentičnog dijaloga'', rekao je profesor Ćurak, inače član ekspertne grupe projekta PRO-Budućnost.

Hendikep pri slušanju

njegovom mišljenju veliki doprinos afirmaciji kulture dijaloga mogu dati mediji, religijske zajednice i političari kada bi bili osposobljeni slušati jedni druge.

''Rekao bih da je naš ključni hendikep unutar kulture dijaloga to što većina donositelja odluka nije razvila sposobnost slušanja. Također ono što je bitno i što je veliki preduvjet pri uspostavljanju kulture dijaloga jeste da onog drugog ne uvjetujete ničim. Ako imate uvjet, onda to nije kultura dijaloga'', rekao je prof. Ćurak na početku rasprave o temi koja je izazvala veliko zanimanje u Mostaru.

Jedan od moderatora okruglog stola, Vehid Šehić iz Foruma građana Tuzla, partnera na projektu PRO-Budućnost, kazao je kako i kod nositelja vlasti postoji potreba da se kroz kulturu dijaloga pokušava uspostaviti jedan daleko kvalitetniji proces.

''Mi želimo da se otvoreno govori o svemu, bez namjere da se bilo koga optužuje. Želimo moralno pokušati pročistiti ove naše prostore i konačno afirmirati jednakopravnost, ravnopravnost svih građana, a samim tim i svih naroda'', dodao je Šehić.

Grad Mostar i Općina Nevesinje su već treću godinu aktivni sudionici projekta PRO-Budućnost. Njihova bezrezervna podrška projektu i nastojanjima da se omogući iskren i konstruktivan dijalog iskazana je i riječima Momčila Šiljegovića, načelnika Općine Nevesinje i Radmile Komadine, glavne savjetnice gradonačelnika Mostara, koja je u ime gradonačelnika iskazala zadovoljstvo zbog susreta i mogućnosti za dijalog kroz ovaj projekt. Važno je istaknuti da su se ovom događaju pridružili i predstavnici gradskih uprava Trebinja i Širokog Brijega, dva grada koja su odnedavno dio projekta PRO-Budućnost na temelju njihove iskazane želje i otvorenosti za suradnju.

“'Iz svog okruženja mogu prenijeti priču kako postoje ogromne predrasude i stereotipi prema gradovima i ljudima“, rekao je Drago Martinović, zamjenik gradonačelnika Širokog Brijega, navodeći primjer novinskog izvješćivanja koje sredinama, pojavama i gradovima daje negativne etikete.

''To su velike uvrede za mene, moju zajednicu i moju zemlju, koju mi nitko ne može zabraniti da volim“, rekao je Martinović i istaknuo kako ovakva suradnja s nositeljima i sudionicima u ovom projektu upravo otvara prostor da se o tome govori.

Da je izgrađeno povjerenje u ovaj projekt, u organizatore skupa, te povjerenje jednih prema drugima, posvjedočile su četiri zajednice Mostar, Nevesinje, Trebinje i Široki Brijeg, čiji su sudionici iznijeli svoje strahove, što je, kako je zaključeno, prvi korak u uspostavi dijaloga.

Jedan od moderatora okruglog stola bio je Marko-Antonio Brkić, magistar sa Sveučilišta Hercegovina iz Bijakovića. Prema njegovim riječima, dijeljenje uvjerenja nije preduvjet ili ključ da bi smo razvijali povjerenje.

Kultura dijaloga nedostaje svima

Prostor otvoren za iznošenje različitih stajališta u Mostaru je bio i prostor prepoznavanja – naime, mladi iz Mostara i predstavnik Gradske uprave Trebinje su zajednički prepoznali potrebu da kultura dijaloga bude sustavno uvedena u obrazovanje. Prema riječima Irme Tiro, kultura dijaloga nedostaje svima, a to je preduvjet za izgradnju civiliziranog društva.

Različite vizije i različita uvjerenja vode konstruktivnosti, ukoliko su iznesena u prostoru u kojem se ljudi osjećaju da ih smiju iskazati bez straha da će naići na podsmijeh ili negodovanje. Slušanje je osnovni preduvjet da razumijemo jedni druge, inače to ne bi bio dijalog, već skup monologa – zaključeno je danas.

‘’Mi u projektu PRO-Budućnost, bilo da se radi o kulturnim događajima, okruglim stolovima sa ekspertima i predavačima ili sa vjerskim liderima, projektima s mladima i raznim nevladinim organizacijama, pokušavamo stvoriti prostor gdje se susreću različiti narativi. I to je svrha ovog četverogodišnjeg USAID-ovog projekta, da pružimo prostor građanima Bosne i Hercegovine da razumiju i prihvate da postoje i drugačiji politički i povijesni narativi od onih na koje smo navikli slušati, gledati, i da se s njima i nosimo - da upravo kroz to prihvatanje da postoje drugačije priče od naših, uz ogromnu podršku političkih aktera koju imamo, ali i vjerskih lidera, osposobljavamo naše društvo, prvenstveno da se iscijeli od traume koju nosi, a onda da njezini građani, kao samosvjesne individue, budu sutra spremni za zagovaranje pozitivnih društvenih procesa u cijeloj BiH’’, rekla je ispred organizatora Majda Behrem-Stojanov.