Skokovi sa Starog
UNESCO će zaštititi mostarske skokove?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Šef Ureda UNESCO-a u BiH Siniša Šešum je u razgovoru za agenciju Fena rekao kako postoje određeni planovi da se na Listu nematerijalne svjetske baštine UNESCO-a upišu i čuveni skokovi sa Starog mosta u Mostaru.
''Postoje određene pripreme za upis sevdalinke, kao i za skokove sa Staroga mosta u Mostaru, a tu je još elemenata koji zavrjeđuju pažnju za upis na Listu nematerijalne baštine UNESCO-a. Također, nadamo se da će BiH tokom 2017. godine imati upis ili barem kandidaturu koja će pomoći da se proglasi prvi rezervat čovjeka i biosfere, a riječ je o upisu na tu listu prašume Perućice sa dijelom nacionalnog parka Sutjeska'', rekao je Šešum.
Najavljujući planove UNESCO-a za 2017. godinu, Šešum naglašava da je namjera napraviti procjenu stanja u oblasti nematerijalne kulturne baštine kako bi se mogli bolje promovirati prioriteti i omogućiti što bolja zaštita.
''Za neke projekte čekamo potvrdu u vezi financiranja, prvenstveno projekt vezan za borbu protiv nelegalne trgovine kulturnim dobrima za koje je BiH napravila ogroman pomak u 2016. godini. Nadamo se da ćemo i u ovoj godini još napraviti dodatne aktivnosti kako bi bio ojačan mehanizam zaštite protiv te vrste nelegalne trgovine'', ustvrdio je on.
Pojašnjava da je riječ o uspostavljanju koordinacijskog mehanizma uz participaciju svih nadležnih institucija i ministarstava državnog i entitetskog nivoa. UNESCO je nedavno u Rimu sponzorirao obuku 12 bh. eksperata iz različitih institucija, koji su sudjelovali na treningu u organizaciji specijalnih jedinica karabinjera zaduženih za borbu protiv nelegalne trgovine kulturnim dobrima.
''Taj segment sada sve više jača. Ne smijemo zaboraviti da na jugoistočnu Europu "otpada" oko šest posto globalnog nelegalnog tržišta kulturnim dobrima'', podvukao je.
Od veljače 2017. godine BiH će preuzeti predsjedavanje Vijećem ministara kulture jugoistočne Europe za šta će UNESCO pružiti svu potrebnu pomoć da bi taj proces koji traje 12 mjeseci prošao što uspješnije kako bi se naslijeđe BiH i regiona promoviralo na najbolji mogući način.
Fajl za upis Konjičkog drvorezbarstva na Listu svjetske baštine UNESCO-a dorađen je u skladu s preporukama i predat Odobru UNESCO-a, a odluka o upisu bi trebala biti donesena na sljedećoj sjednici Komiteta u studenom 2017. godine.
''Konjičko drvorezbarstvo bi bilo drugi element nematerijalne kulturne baštine BiH na UNESCO-voj listi, nakon što je na nju upisan Zmijanjski vez. Tim upisom je otvoreno vrlo bitno poglavlje vezano za zaštitu i promociju nematerijalne kulturne baštine u BiH, jer do tada se vrlo malo na tome radilo. Treći element je već pripremljen - Branje trave Ive na Ozrenu, te će taj fajl vjerovatno biti razmatran tijekom 2017. godine, da bi konačnu odluku za to mogli imati 2018. godine'', naglasio je Šešum, pojašnjavajući da po procedurama UNESCO-a jedna država godišnje može predložiti jedan fajl za upis.
I za špilju Vjetrenica su pokrenute određene aktivnosti za nominaciju, a UNESCO će pružiti svu potrebnu pomoć u tom procesu. Stanovište UNESCO-a je da je izuzetno značajno zaštiti kompletan dinarski krš u suradnji s drugim zemljama, no Šešum je mišljenja da to ne sprječava BiH za pokretanje tog procesa.
Očekuje se također da će u 2017. godini biti odobrene dvije aplikacije UNESCO-a za upis u registar Memorija svijeta, kao vrlo značajan projekt za pokretna dobra koji je ekvivalent Listi svjetske baštine. Riječ je o upisu Hagade te najvrijednijih dijelova zbirke Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu na tu listu.
U fokusu rada UNESCO-a bit će i oživljavanje Zemaljskog muzeja BiH, čiji rad, kako smatra Šešum, mora biti promoviran. Početkom ove godine očekuje se uspostavljanje suradnje tog muzeja sa Muzejom Louvre u Parizu, u čemu će posredovati UNESCO.
UNESCO će također implementirati projekt obnove prostorije za Hagadu u Zemaljskom muzeju BiH, a finansirat će ga Vlada Republike Francuske, dok je UNESCO obezbijedio sredstva za reprint Hagade. Pored toga, UNESCO je osigurao i određena sredstva za obnovu dijelova muzeja koji su oštećeni u poplavama 2016. godine.
Komentirajući stanje kulturnog naslijeđa u BiH, Šešum najveću "prijetnju" njegovoj zaštiti vidi u nedostatku novca. UNESCO pokušava zajedno s nadležnim institucijama, na nivou Vijeća ministara i entiteta, da iznađe modus za osiguranje veće zaštite spomeničke baštine. U tome posebno važnim smatra da je Komisija za očuvanje nacionalih spomenika BiH ušla u proces kategorizacije spomenika.