Uz rijeku Trebižat život je cvjetao 4.000 godina prije Krista

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Studente Odjela arheologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru zatekli smo na terenskoj nastavi u dijelu Ljubuškog polja zvanom Beriš, nedaleko od rijeke Trebižat.

Proteklih dana stidljivo su curile informacije o zanimljivim nalazima, a na licu mjesta vidjeli smo prizor koji svjedoči da, poput poljoprivrede, ni u arheologiji bez žuljeva nema kruha, odnosno nalaza. Dok dio studenata rukuje krampovima i lopatama, povremeno špartlama i četkicama, drugi dio, uglavnom studentice, zaokupljen je pranjem i glačanjem nalaza.

Posao je nadgledao Brunislav Marijanović, profesor na mostarskom i zadarskom sveučilištu.

''Ovo je uobičajena praksa studenata arheologije koju provodimo već niz godina u ljetnom semestru, u okviru kolegija Metodologija arheoloških, odnosno terenskih istraživanja. Na toj praktičnoj nastavi sudjeluju studenti svih godina, to je zgodna prilika proširili svoja znanja o načinima i tehnikama arheoloških iskapanja. Mi smo već više godina vodili istraživanja na različitim nalazištima, među kojima su Ravlića pećina, Rivine kod Stoca, pa kod Klobuka, itd. Vrlo su značajni ti rezultati ne samo za stjecanje njihovih iskustava, nego i za arheologiju općenito. O tome su već izišli odgovarajući znanstveni članci pa i knjige, koje će sasvim sigurno biti vrlo korisne za upoznavanje s ranijim procesima na području Hercegovine, odnosno BiH, a i šireg područja jadranskog zaleđa, itd. Trenutačno radimo na jednom neolitičkom nalazištu koje do sada nije bilo poznato i koje popunjava prazninu koja postoji u prostornoj disperziji, distribuciji neolitičkih nalazišta na prostoru zapadne Hercegovine.

Do sada su bila poznata tri nalazišta, ovo je četvrto, a vjerojatno će ih, kako se istraživanja budu intenzivirala, biti i više. Naša znanja o tom prapovijesnom razdoblju bit će cjelovitija i potpunija. Ovo nije veliko iskopavanje, više je pokusno, koje treba pokazati potencijale nalazišta i omogućiti procjenu opravdanosti daljnjih istraživanja. To ćemo do kraja iskapanja, koje će završiti sredinom idućeg tjedna, sigurno znati, moći ćemo procijeniti što ćemo s ovim nalazištem raditi u idućim godinama'', kaže Marijanović.

Među studentima je i Ivan Prce iz Čapljine, koji je ustvrdio da terenske radove doživljavaju na poseban način, piše Vecernji.ba.  ''Došli smo raditi i promovirati Hercegovinu'', ističe Prce.

Zavirili smo i među odložene očišćene nalaze, gdje smo mogli vidjeti niz zanimljivih iskopina, od, primjerice, zubala i kostiju različitih domaćih i divljih životinja, pa sve do alatki kojima se mljelo žito i dijelova posuđa...

Na osnovi tih nalaza sa sigurnošću se može ustvrditi da je, dakle, u slivu rijeke Trebižat život cvjetao 4.000 godina prije Krista. Prema Marijanoviću, pronađeni nalazi to neosporno potvrđuju, jer su u nižim slojevima sondi pronađeni čvrsti temelji nastambi i kuća iz tog vremena.

Nakon ovih prizora u Berišu, dojam je da bi sličnih nalazišta moglo biti i na još nekim lokacijama u dolinama Trebižata i Neretve, u prvom redu u ljubuškoj i čapljinskoj općini.