Uz stećke i mostove u Mostaru i Višegradu, BiH traži upis još dobara na UNESCO listu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bosna i Hercegovina je na današnji dan, 2. lipnja 1993. godine, postala članica Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO).

Od 1972. godine, kada je usvojena Konvencija za zaštitu svjetske kulturne i prirodne baštine, do danas na popis UNESCO-a upisano je 1.052 dobara (814 kulturnih, 203 prirodnih i 35 mješovitih dobara).

U skladu sa Konvencijom, upisana dobra predstavljaju dio svjetske baštine sa izuzetnom univerzalnom vrijednošću, javlja Anadolija.

Upisana dobra iz Bosne i Hercegovine na UNESCO-ovoj Listi svjetske baštine su most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, područje Starog mosta starog grada Mostara te stećci - srednjovjekovni nadgrobni spomenici.

Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu (Foto: Bljesak.info)

Odbor za svjetsku baštinu UNESCO-a, na sjednici koja je održana u Istanbulu 15. srpnja 2016, donio je odluku o upisu stećaka na Listu svjetske baštine.

Stećci su srednjovjekovni monolitni kameni spomenici vezani za cijelo područje današnje Bosne i Hercegovine, te dijelove Srbije, Crne Gore i Hrvatske.

Na prostoru pomenute četiri države registrirano je oko 70.000 stećaka, od čega se oko 60.000 nalazi u BiH.

Dobra iz BiH koja se trenutno nalaze na tentativnoj listi su prirodno graditeljska cjelina Jajca (2006.), Sarajevo - jedinstveni simbol univerzalne multikulturalnosti - trajno otvoreni grad (1997), historijsko urbano područje Počitelj (2007), prirodno i urbano područje Blagaj (2007), prirodno i povijesno područje Blidinje (2007), prirodno i povijesno područje Stolac (2007), te pećina Vjetrenica (2004).

Nekropola stećaka Radimlja kod Stoca (Foto: Bljesak.info)

Iz Ministarstva civilnih poslova BiH za AA je potvrđeno kako su u aprilu dostavili UNESCO-u nominaciju prašume Perućica za upis na tentativnu listu.

Kada je riječ o nematerijalnoj baštini, na Reprezentativnoj listi nematerijalne baštine čovječanstva nalazi se zmijanjski vez.

Dvije nominacije su dostavljene UNESCO-u, i to element konjičko drvozerbastvo i element branje trave ive na Ozrenu. Nominacija konjičkog drvorezbartva će se razmatrati na Odboru za nematerijalnu baštinu ove godine, a nominacija elementa branje trave ive na Ozrenu će se razmatrati na Odboru za nematerijalnu baštinu sljedeće godine, potvrđeno je iz Ministarstva.

Na preliminarnoj listi nematerijalne baštine UNESCO-a trenutno se nalazi 18 elemenata iz Bosne i Hercegovine.

Državna komisija za suradnju BiH s UNESCO-om razmatrala je i podržala, te dostavila Federalnom ministarstvu kutlure i sporta inicijative za rad na nominaciji sevdalinke i Dana kosidbe na Kupresu za nominacije za Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva.

BiH je domaćin 11. godišnjeg sastanka mreže eksperata za nematerijalnu kulturnu baštinu jugoistočne Europe, koji će se održati u Sarajevu 27.-28. lipnja 2017. godine, u suradnji sa Regionalnom kancelarijom UNESCO-a u Veneciji i Regionalnim centrom za nematerijalnu baštinu u Sofiji.

Područje starog grada Počitelja (Foto: Bljesak.info)

BiH je dostavila dvije nominacije za upis u UNESCO/Međunarodni Registar Pamćenje svijeta, rukopisnu zbirku Gazi Husrev-begove biblioteke i Sarajevsku Hagadu.

Kolekcija rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu sadrži 10.561 unikatnih rukopisa, koji su sastavni dio oko 20.000 većih i manjih djela iz islamskih znanosti, orijentalnih jezika, lijepe književnosti, filozofije, logike, povijesti, medicine, veterinarstva, matematike, astronomije i drugih znanosti. Najstariji sačuvani rukopis iz ove kolekcije datira iz 1105. godine. Mnogi rukopisi se odlikuju izvanrednom kaligrafijom i raznovrsnim ukrasima.

Sarajevska Hagada predstavlja izuzetan primjer srednjovjekovne hebrejske dekorativne umjetnosti. To je rukopis napisan na pergamentu, sa nizom vrhunskih ilustracija i spada među najpoznatije i najljepše hebrejske iluminirane rukopise iz Srednjeg vijeka u svijetu. Sarajevska Hagada je nastala sredinom 14. stoljeća, pretpostavlja se u sjevernom dijelu Španjolske. Godine 1894. Hagadu je kupio Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, od tadašnjeg vlasnika, obitelji Koen.

Sljedeće godine je 25 godina članstva BiH u UNESCO-u i pokrenute su inicijative da taj jubilej bude obilježen.