VIDEO | Arheološko nalazište otkriva što su nam stari Rimljani ostavili u naslijeđe

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prvi iskopni radovi arheološkog nalazišta na brdu Gradac, koje datira iz prapovijesti pa sve do 5. stoljeća nove ere, službeno su prezentirani danas u prisustvu brojnih medija i žitelja te općine.

Projekt arheloških istraživanja na brdu Gradac koje se nalazi između Ljubunaca i Uzdola započeo je 9. svibnja 2017. godine a voditeljica iskopnih radova, profesorica Snježana Vasilj, kazala je u izjavi za medije kako je današnjom prezentacijom završena prva faza istraživačkih radova.

''Pozvali su nas stari Rimljani da svjedočimo nečemu što su nam ostavili u naslijeđe. Ovaj objekt je jedno lijepo iznenađenje, a radi se o vodospremi ili cisterni, monumentalnih gabarita. Rimljani su to vjerojatno gradili jer im je ovaj prostor bio jako važan. Za sada još uvijek ne možemo reći o čemu se izravno radilo, no sigurno je nešto što je bilo u kontekstu rimske administracije. Cisterna je impozantna, posebno zbog arhitekture koja karakterizira jer drugačije nisu mogli riješiti svod, nego s ovim lukovima i stupovima. Ono što je zanimljivo i uvijek se postavlja pitanje o ovolikoj masi vode, na ovako velikoj nadmorskoj visini, a mene zadivljuje sami način gradnje cisterne. Zidovi su ožbukani na način koji je Rim imao tada na raspolaganju, a to je živo vapno s riječnim pijeskom a zbog jačine i kompaktnosti te mase, drobili su odnosno mljeli svoju ciglu. Sloj žbuke iznosi 5 cm a ispoliran je posebnim slojem debljine od 1 cm. Cijeli pod je izniveliran, također sa istom žbukom koji se nalazi 5 cm na živoj stijeni, što je ustvari jedan stvarno zanimljiv poduhvat za to vrijeme'', rekla je Vasilj.

Istaknula je kako je građevina vrlo posebna, no kako ih je još više iznenadio spomenik koji je uzidan u temelje jednog od stubova.

''Radi se o reljefu boga Silvana, ilirskom božanstvu, koje očito na ovom području kao i na susjednim područjima bio aktualan kroz četvrto, treće, drugo i prvo stoljeće do dolaska Rimljana na ovo područje. Ne znamo kako su ga točno Iliri zvali jer o tomu na žalost nisu pisali, a "Silvan" ga nazivamo po rimskoj interpretaciji. Takvih spomenika ima još, ali evo i mi raspolažemo sada s jednim takvim spomenikom. Ono što je rijetkost jeste to da je bog "Silvan" predstavljen kao mladić s pastirskim štapom u ruci, sviralom, a kao raritet uz njega se nalazi jedna prekrasna ptica. Raritet je iz razloga što uz njega obično je prikazana koza, a često je prikazivan s kozijim nogama, ili sa rogovima na glavi. Na ovom se također nalaze rogovi no nema kozije noge, već prekrasne sandale kroz koje se vide njegovi prsti sa stopala'', istaknula je Vasilj.

Načelnik općine Prozor-Rama Jozo Ivančević kazao je u izjavi za medije kako su prije svega proveli sve procedure, odnosno da su tražili i dobili odobrenje od Zavoda za arheološko istraživanje HNŽ-a, nakon čega su stupili u kontakt s profesoricom Vasilj.

''Radovi traju već tri tjedna a danas je predstavljena prva faza radova. Mi ćemo svakako nastaviti daljnja istraživanja i radove, a naravno sada je na redu struka da kaže i da svoje mišljenje, nakon čega će se vjerojatno napraviti arheološki studiji ili neki elaborat, te ćemo vidjeti daljnju proceduru. Naravno, sve to zahtijeva i novčana sredstva, a općina Prozor-Rama uključila se u prvoj fazi financiranja ovog projekta, no naravno da ćemo tražiti i od drugih fondova i zavoda da se također uključe jer kako kaže profesorica Vasilj, ovo je jedno veliko otkriće, posebno za jednu malu općinu kao što je Prozor-Rama'', kazao je Ivančević.
Poručio je kako uistinu podržavaju ovaj projekt, te da će ga u cijelosti ispratiti i uvrstiti u turističke projekte, kao i druge prethodno realizirane.