Vukoja: Hrvatsko narodno kazalište Mostar imalo je zahtjevnu, ali vrlo uspješnu godinu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Premda je u produkcijskom i organizacijskom smislu ova godina bila vrlo zahtjevna, može se reći i da je bila vrlo uspješna za Hrvatsko narodno kazalište (HNK) u Mostaru, ocijenio je u razgovoru za Fenu ravnatelj te kulturne ustanove Ivan Vukoja.

Istaknuo je kako HNK trenutno na repertoaru ima 12 predstava, od kojih je osam igralo na raznim domaćim i međunarodnim festivalima, a pritom ih je sedam nagrađeno s ukupno 42 festivalske nagrade.

- I ove godine morali smo funkcionirati u vrlo specifičnim i zahtjevnim uvjetima. Korona mjere poremetile su mnoge planove i pomjerile mnoge termine i rokove za veliki broj naših aktivnosti. Određena gostovanja, kao i sudjelovanja na festivalima, bila su odgođena ili otkazana. Pored toga, i sam proces pripreme novih predstava više puta bio je prekidan zbog mjera (samo)izolacije. Usprkos svemu tome, ova godina je ipak bila malo jednostavnija od 2020. jer smo se u međuvremenu uspjeli dijelom prilagoditi novim okolnostima. Poremećaj koji je nastupio s korona mjerama za nas je bio drastičan, među ostalim i zato jer je 2019. godina bila iznimno uspješna i značajna po mnogim kriterijima. Te godine smo na repertoaru imali 14 živućih predstava, od toga 10 festivalskih. U rujnu 2019. godine slavili smo i 25. obljetnicu utemeljenja HNK Mostar te tim povodom objavili i vrlo reprezentativnu monografiju našeg kazališta - kazao je Vukoja.

Mišljenja je da se i 2021. godina može smatrati vrlo uspješnom jer su u njoj napravljena i dva velika produkcijska projekta.

- Prvi projekt je predstava "Isus, sin čovječji" koja je urađena po istoimenoj prozi Halila Džubrana, a u režiji Roberta Pehara. U pripremu i realizaciju predstave uključili smo širok tim vanjskih suradnika. Tako, na primjer, u programskoj knjižici predstave imamo sedam autorskih tekstova koji se referiraju na različite segmente ove predstave, od likovnog i književnog, do jezičnog i glazbenog. U predstavi se govori i pjeva "Oče naš" specifičnim dijalektom aramejskog jezika kojim je i sam Isus govorio. Osim toga predstava u sebi ima i vrlo zanimljive likovne elemente, takozvane žive slike s prizorima iz Isusovog života nastale insceniranjem djela velikana likovne umjetnosti kao što su Caravaggio, Rubens, Ciseri, itd. Vrlo važan segment predstave autorska je glazba Gabrijela Prusine, a posebno smo ponosno na činjenicu da je taj glazbeni uradak maestro Igor Tatarević pretvorio u orkestralnu poemu, odnosno, kompletno notirano djelo u vidu cjelovite orkestralne partiture, koja kao takva predstavlja neovisno klasično djelo i može se samostalno izvoditi - kazao je Vukoja.

Drugi projekt koji je u ovoj godini pokrenut, ali nije do kraja i realiziran, ima naziv "Kroz proces 10-6-93".

- Prvi dio projekta istoimena je predstava koja tematizira ubojstvo osmero djece koja su poginula igrajući se između svojih obiteljskih kuća 10. lipnja 1993. godine, od granate ispaljene s položaja Armije RBiH, na dan kada je bilo primirje između HVO-a i Armije RBiH. Za taj zločin nitko nikada nije odgovarao, niti je poznato tko je taj zločin naredio i izvršio. Predstavu smo radili u dvije faze. U prvoj fazi, nakon višemjesečne pripreme, u srpnju smo imali četiri pretpremijerna igranja pred publikom jer smo htjeli vidjeti kako publika reagira na predstavu, a onda s iskustvom tih reakcija dati predstavi završni oblik i sadržaj. Na jesen smo nastavili rad na predstavi i premijerno je izveli u studenom ove godine. Smatram kako smo napravili vrlo suvremenu predstavu suptilne kazališne estetike koja se na jednoj razini bavi bolom ljudi čija su djeca, odnosno braća i sestre izgubila živote u tom tragičnom događaju, a na drugoj, javnom recepcijom ne samo toga ubojstva nego i svega onog što se u Središnjoj Bosni događalo u ratu devedesetih. Paralelno s predstavom radimo i dokumentarni film te radio dramu iste tematike, za koje se nadamo da će biti gotovi iduće godine - naveo je Vukoja.

Koronavirus u svim je segmentima utjecao na rad Kazališta, među ostalim i na broj publike na predstavama.

- Mi smo i prije korona mjera bili relativno ograničeni brojem mjesta u našoj dvorani jer nažalost imamo samo malu scenu, veliku ćemo tek izgraditi, nadam se, tako da je ionako mali broj gledatelja s mjerama još i dodatno smanjen. Premda i dalje postoji veliki interes publike za naše predstave, činjenica je da dio naše stare publike još uvijek po malo zazire od odlaska u kazalište. Tu je i problem sa studentima, odnosno online nastavom zbog koje određen broj studenata nije ni bio u Mostaru u jednom razdoblju pa stoga nisu ni mogli biti naša publika. Sve to poremetilo je naše planove i aktivnosti vezane za "razvoj publike" i komunikaciju s različitim javnostima iz kojih naša publika dolazi - kazao je Vukoja.

Ideja za projekt "HNK Mostar za studente, studenti za HNK Mostar", koji se provodi već nekoliko godina, nastala je iz činjenice da su i Kazalište i Sveučilište u Mostaru (SUM) prepoznate kao institucije od strateškog interesa i značaja za hrvatski narod u BiH.

- U suradnji sa SUM-om, odnosno Studentskim zborom SUM-a, napravili smo ovaj zajednički projekt i prijavili ga na Središnji državni ured za Hrvate izvan RH gdje smo naišli na veliko razumijevanje i podršku. Već šest kazališnih sezona ovaj projekt se financira sredstvima koja dobivamo od Središnjeg državnog ureda. Projekt je iznimno važan za HNK Mostar jer kroz njega dobivamo i novu publiku i sredstva za nove kazališne projekte. Na dobitku su i studenti, a rekao bih i cijelo Sveučilište jer svojim studentima nudi dodatnu vrijednost u sklopu studija. Odaziv studenata je iz godine u godinu sve veći, a u idućoj godini, projekt ćemo nastojati proširiti i na nastavno osoblje SUM-a - navodi Vukoja.

Pored redovnih kazališnih aktivnosti, u koje spadaju repertoarska igranja i gostovanja te produkcija novih predstava, HNK Mostar ima i nekoliko dodatnih programa i sadržaja.

- To su takozvani off programi "Poezija u kazalištu" i "Jazz u kazalištu". Pored toga, već petu sezonu djeluje i Dramski studio mladih HNK kroz koji je prošlo više od pedeset polaznika, od kojih su neki već upisali dramske akademije, a određen broj igrao je u više repertoarskih predstava HNK Mostar. U međuvremenu smo pokrenuli i Radionicu pisanja dramskog teksta, kao i Radionicu pisanja filmskog scenarija. U tijeku je rad na predstavi koja se radi na predlošku dramskih tekstova nastalih u Radionici, a u kojoj igraju polaznici Dramskog studija, kao i snimanje kratkog igranog filma po istom modelu suradnje Radionice i Studija. Pored toga proveli smo i Natječaj za najbolji neobjavljeni dramski tekst na hrvatskom jeziku za mlade autore do 35 godina. Prvonagrađeni tekst "Zid" Ružice Aščić bit će praizveden u HNK Mostar u lipnju ili srpnju 2022. godine. Tekst će režirati Christian Jean-Michael Jalžečić čija je redateljska eksplikacija ocijenjena najboljom na Natječaju za izbor redatelja do 35 godina starosti koji će režirati prvonagrađeni dramski tekst "Zid" - naglasio je Vukoja.

Istaknuo je kako Kazalište ima dosta problema s tehničkom infrastrukturom.

- Prva faza izgradnje objekta HNK Mostar završena je 2002. godine, gradnjom kazališne Male scene. S obzirom na to da je objekt nedovršen i neprimjereno zaštićen te da kao takav funkcionira skoro dvadeset godina, imamo velikih problema ne samo s optimalnim funkcioniranjem ansambla, tehnike i uprave, nego i s prokišnjavanjem, kvarovima, oštećenjima, energetskom učinkovitošću, itd. U međuvremenu smo se pripremili za nastavak gradnje jer smo napravili novi glavni i izvedbeni projekt te ishodili suglasnost na izmjene i dopune građevinske dozvole. Imamo i vrlo ozbiljne naznake da bi u idućoj godini mogli krenuti s prvom fazom dovršetka izgradnje zgrade HNK Mostar - ustvrdio je Vukoja.

Dodao je kako je od početka kazališne sezone u rujnu HNK Mostar sudjelovao na tri festivala, a do kraja ovog mjeseca nastupit će na još dva što je jedan od pokazatelja kvaliteta i uspješnosti rada ovog kazališta.

- Na Kazališnim igrama u Jajcu nastupili smo s predstavom "Isus, sin čovječji", a na festivalu Mostarska liska s predstavom "Identitluk". Bili smo i na Međunarodnom festivalu pozorišta Zlatna vila u Prijedoru s predstavom "Ajmo na fuka". S tri različite predstave, na sva tri navedena festivala, osvojili smo nagrade. Do kraja godine nastupit ćemo i na međunarodnom festivalu Dani Jurislava Korenića Kamernog teatra 55 u Sarajevu, te na Tuzlanskim pozorišnim danima 2021 - naveo je Vukoja.

Naglasio je kako za sljedeću godinu postoji dosta planova i projekata.

- U tijeku je priprema predstave "Anđeo uništenja" austrijske nobelovke Elfride Jelinek koju radimo u koprodukciji sa Sarajevskim ratnim teatrom SARTR. Predstavu režira austrijska redateljica Sabine Mitterecker. Na proljeće iduće godine planiramo raditi predstavu koju će režirati Ivica Buljan, a za koju tekst piše Marko Tomaš. Riječ je o jednoj mostarskoj temi, ali za sada ne bih htio otkrivati nešto više o tome. Krajem sezone radit ćemo i već spomenutu predstavu "Zid". Za jesen imamo dogovorenu koprodukcijsku predstavu s HNK Šibenik, a u planu je i jedna mjuzikl predstava te moguća obnova kultnog komada Edwarda Bonda „Nigdje nikog nemam“ kojeg smo postavili prije točno deset godina, a koji je sada, na žalost, aktualniji nego ikad prije - kazao je Vukoja.