Zaboravljena 'piramida Sunca' na spektakularnom području iznad Mostara

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bez ikakve sumnje je opravdana činjenica da je današnji najprepoznatljiviji turistički simbol, odnosno brend grada Mostara u okolici pa i u svijetu - srednjovjekovni Stari most koji je uvršten i pod samu UNESCO baštinu. Riječ je o vrhunskom kulturno-povijesnom spomeniku - ili graditeljskoj baštini predstavljenoj svima poznatoj vizuri starog kamenog lučnog mosta preko rijeke Neretve s velikim kulama s obje strane kraja mosta na obalama.

No pored Starog mosta, Mostar posjeduje još jedno, s obzirom na starost i oblik, svojevrsno pravo arheološko čudo, koje je međutim javnosti pa i stručnjacima, gotovo u potpunosti nepoznato. Potencijalna atraktivnost i mističnost krije se u tome, što je riječ ni manje ni više već o drevnoj kamenoj prapovijesnoj piramidi ili piramidolikoj građevini stepenaste konstrukcije u cijelosti izgrađenoj od strane drevnih najvjerojatnije prailirskih brončanodobnih stanovnika ovog područja, koje ustvari možemo slobodno nazvati pramostarcima.

Osim ove prapovijesne kultne građevine u obliku stepenaste piramide stare oko 3000 godina, možda i više, na ovom istom području uzduž hrbata s južne strane fascinantnog poput Paklenice, kanjona Podružje, razotkriveni su ostaci drevnog brončanodobnog grada neposredno iznad Domazetovih kuća, uz što su još razotkriveni ostaci dviju također piramidolikih prapovijesnih gomila uviše prema samom vrhu ruba klisure, pri čemu se na prvoj gornjoj piramidolikoj 'gomili' nalazi mjestimično očuvan i pravi megalitski (kiklopski) zid od ogromnih neobrađenih blokova vapnenca. Sve ove zaboravljene prapovijesne građevine nalaze se na krajnjem obodu brda Orlac sjeverozapadno od Vihovića, piše geolog Goran Glamuzina, koji se već duži niz godina bavi geološkim i arheološkim istraživanjem terena Hercegovine.

Pojedini će vjerojatno ovu prapovijesnu 'mostarsku piramidu' pokušati dovesti u vezu s tzv.'visočkim piramidama'odnosno piramidolikim brdima od neogenskih sedimenata kod Visokog u srednjoj Bosni, no takva veza uopće ne postoji, niti se ovo može dovesti u bilo kakvu vezu. Prvenstveno u startu kao glavni razlog nepostajanja bilo kakve veze između ove mostarske prapovijesne brončanodobne piramide (kao i drugih hercegovačkih ilirskih 'piramida' -da! ima ih još) i visočkih 'piramida' - treba navesti to da u slučaju tzv.visočkih piramida ne postoji zasada još niti jedan svima jasno očiti dokaz da je nekoliko čitavih brda u okolici Visokog, navodnih piramida - uopće izgrađeno od ljudske ruke, dok se mostarske piramidalne gomile kao ljudske građevine vide doslovno iz svemira, tj. na satelitskim snimcima, a pogotovo pobližim pogledom.

Pravo čudo stoga predstavlja ovaj (pra)ilirski stepenasti piramidalni tumulus, koji ustvari nije tumulus već jedna drevna, kamena kultna ili obredna (ritualna) građevinalocirana neposredno na padini strmog vapnenačkog brda iznad sjeverozapadnog dijela grada Mostara.

Glavne zasluge otkrića i javnog predstavljanja ove jedinstvene prapovijesne građevine, ne samo mostarske i hercegovačke, već i u okviru čitavog prapovijesno-ilirskog prostora od Istre, preko Dalmacije, jugozapadne i jugoistočne Bosne, čitave Hercegovine, pa do Crne Gore, pripadaju arheologu Petru Oreču, koji je ovaj arheološki lokalitet razotkrio krajem 80ih god.i početkom 90 ih god. prošlog stoljeća, pri čemu je čak iznio i njegov relativno detaljan opis uz subjektivnu konotaciju i osvrt namjene ovog objekta u prapovijesti. No, kako je nažalost gotovo odmah nakon ovog otkrića započeo rat na ovim prostorima, tako karakteristike, pa i znanje o samom postojanju ovakve prapovijesne baštine, padaju u potpuni zaborav.

Ipak, ono što je najsvjetlija točka jest to da je upravo možda zbog te zaboravljenosti, ova drevna kamena građevina ostala u velikoj većini dobro očuvana pri čemu ogromno čudo predstavlja sama takva činjenica da su na objektu ostale gotovo u izvornom arhitektonskom obliku očuvane terase izgrađene prije više od 3000 godina. Nedavnim terenskim obilaskom ovog prostora kao i same ove drevne stepenaste piramide od strane autora pronađeni su i drugi drevni kameni prailirski objekti uviše od same piramide pri čemu se posebice ističe najgornja također piramidolika gomila na najvišoj isturenoj stijeni na spektakularnoj poziciji iznad kanjona Podružje s pogledom na čitavo mostarsko područje.