Završeni susreti posvećeni fra Lucijanu Kordiću

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Treći i posljednji dan 8. Neretvanskog književnog, znanstvenog i kulturnog susreta pod nazivom „Fra Lucijan Kordić  – hrvatski književnik, franjevac, svećenik, emigrant“  održan je u Grljevićima i Čitluku.

Tako su nakon Neuma, Metkovića, Ploča i Opuzena u kojima su održana prva dva dana ove manifestacije na red došli rodno mjesto fra Lucijana Kordića i Čitluk čiji je Ogranak Matice hrvatske bio jedan od suorganizatora ove manifestacije.

Uz spomenuti Ogranka organizatori Susreta bili su Neretvanska riznica umjetnina i inih vrijednosti, Hrvatska kulturna zaklada, Hercegovačka franjevačka provincija uznesenja BDM, Društvo hrvatskih književnika, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, te Hrvatsko slovo.

A u tri dana na susretima posvećenim fra Lucijanu Kordiću izlagali su mnogi eminentni izlagači kao što su književnik, pokretač i glavni organizator Neretvanski susreta Stjepan Šešelj, prof Andrija Stojić, dr. sc. Domagoj Vidović, dr. sc. fra Šimun Šito Ćorić, fra Ante Marić,  predsjednica Društva hrvatskih književnika H-B Marina Kljajo-Radić, prof. dr. Antun Lučić, fra  Vendelin Karačić, fra Ivan Bebek, Pero Pavlović, Mate Kovačević, kao i mnogi drugi koji su sudjelovali na Susretima ili će njihovi referati o fra Lucijanovom životu, liku i djelu biti dio zbornika posvećenog ovim Susretima.

Posljednji dan Susreta započeo je posjetima malenom hercegovačkom mjestu Grljevići u kojemu se fra Lucijan rodio. Žitelji ovog mjestašca, rodbina pokojnog franjevca, njihovi prijatelji i don Tomislav Maić raširenih su ruku dočekali goste, te ih nakon pozdravnih riječi počastili stihovima fra Lucijana Kordića koje su čitale dvije malene djevojčice u narodnim nošnjama.

Dirnut stihovima dr. sc. fra  Šimun Šito Ćorić  je kazao: „Ne može se govoriti o hrvatskom izvandomovinstvu kroz 50 godina bez lika, djela i pera fra Lucijana Kordića. On je svjedok tog nevjerojatnog vremena, svih tih muka koje je prošao naš narod. Zapravo sudbina fra Lucijana Kordića i njegovih Kordića gotovo se može reći da je to slika našeg naroda. Nije jedina obitelj Lucijana Kordića nažalost koja je tako nastradala. Nažalost stotine, tisuće je takvih.“

 Nakon fra Šimuna okupljenima su se obratili Stjepan Šešelj i Andrija Stojić, a Šešelj je kazao kako su Neretvanski susreti zamišljeni da povezuju hrvatski narod s obje strane granice, granice koja je tu ali ne može podijeliti jedinstveni hrvatski narod.

Došavši kod svojih susjeda predsjednik OMH Čitluk Andrija Stojić, koji je rodom iz Dragićine, podsjetio je svoje susjede na stvari koje ih povezuju, a na poseban način na Stojića groblje i školu u Čerinu. Stojić nije propustio priliku da okružen hercegovačkim kamenom i nedirnutom prirodom ne kaže nekoliko riječi o ideji uređenja okoliša, nikako devastacije, oko rodne kuće fra Lucijana Kordića gdje bi uz zlatne ruke mještana i potporu sponzora mogao niknuti amfiteatar u kojemu bi književnici iz Hrvatske, BiH i drugih zemalja povodom 100 obljetnice Lucijanovog rođenja mogli govoriti fra Lucijanove stihove ne samo na hrvatskom već i drugim jezicima.

Susreti posvećeni fra Lucijanu Kordiću odlično su se poklopili s manifestacijom Dani Matice hrvatske u Brotnju, pa je nakon Grljevića dio Susreta održan u čitlučkom Hotelu Brotnjo, a Susret je završio prigodnim druženjem u nadaleko poznatim Podrumima Andrija na Paoči.

Po povratku iz Grljevića u hotelu Brotnjo je održano predavanje o Kordićevom liku i djelu u kojemu su sudjelovali Stjepan Šešelj, dr. sc. Domagoj Vidović, dr. sc. fra Šimun Šito Ćorić, fra Ante Marić, Marina Kljajo-Radić, prof. dr. Antun Lučić i fra  Vendelin Karačić, a koja su pozorno pratili brojni uvaženi gosti.

Budući da su ovakvi susreti zamišljeni da uz osvjetljavanje poznate osobe osvijetle i kraj iz kojega te osobe dolaze predavanja je otvorio dr. sc. Domagoj Vidović koji je govorio o toponimima iz broćanskog i ljubuškog kraja, a predavanja su nastavljena izlaganjem dr. sc. fra Šimuna Šite Ćorića koji je govorio o manje poznatim događajima iz Kordićevog života kao što su bijeg iz četveroreda preplivavanjem Save, ali i o Kordidićevom prijateljevanju s nesuđenim talijanskim nobelovcem Ungarettijem i o emigrantovim tajnim sastancima s poznatim hrvatskim piscem.

Svoj prinos skupu književnica Marina Kljajo-Radić dala je predstavivši dio svoje nedavno završene doktorske disertacije posvećene upravo fra Lucijanu Kordići. Govoreći o pjesništvu obilježenom emigracijom i progonstvom Kljajo-Radić je posebno naglasila ep Exodus u kojemu Kordić opisuje iseljeničku tragediju, stradalničku patnju, strah, poniženja i čežnju za povratkom i koji zasluženo zauzima istaknuto mjesto u povijesti hrvatske književnosti.

O Kordićevom pjesništvu govorio je i prof. Ante Lučić, a fra Ante Marić i fra Vendelin Karačić okupljenima su govorili o detaljima iz biografije fra Lucijana Kordića. Tako je fra Vendelin Karačić govorio o posljednjim danima povratnika koji se nakon 46 godina vratio u domovinu u kojoj je i preminuo nakon prometne nesreće.

„Mogu izraziti radost u ime Društva hrvatskih književnika koje je sudjelovalo u organizaciji ovog znanstvenog, književnog i umjetničkog susreta u povodu fra Lucijana Kordića. Lucijan Kordić pripada onom niz hrvatskih pjesnika izvan domovine koji su svakako ostavili velik trag u hrvatskom pjesništvu… On je svakako jedan od najvećih pjesnika izvan domovine međutim ono što bi trebalo kazati jest i to, bez obzira na to što je našao mjesto u ediciji „Stoljeća hrvatske književnosti“ projekta Matice hrvatske, ipak njegovo stvaralaštvo, njegova poezija nije vrjednovana u onom smislu u kojemu bi trebala biti vrjednovana i u kojemu bi trebala živjeti u ukupnoj hrvatskoj poeziji 20. stoljeća“ kazao nam je nakon predavanja predsjednik Društva hrvatskih književnika Božidar Petrač.

U glazbenom dijelu programa nastupili su mladi glazbenici Lara Jurišič i Karlo Petrović, učenici Osnovne glazbene škole Brotnjo, i Ženska klapa Smilje.

Nakon ručka u Hotelu Brotnjo druženje je nastavljeno u Podrumima Andrija gdje je 8. Neretvanski književni, znanstveni i kulturni susreta pod nazivom „Fra Lucijan Kordić – hrvatski književnik, franjevac, svećenik, emigrant“ i završen.