Žitomislić
Zbirka ikona i umjetnina kao zaštita kulture i baštine
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Muzej u kojemu je izložena jedna od tri najveće zbirke ikona i umjetnina u Bosni i Hercegovini otvoren je u nedjelju, na blagdan Blagovijesti u manastiru Žitomislić kod Mostara.
Vraćena u svetinju
Iguman manastira Žitomislić Danilo Pavlović kazao je kako je ova vrijedna manastirska riznica konačno nakon 27 godina vraćena na svoje mjesto, u ovu svetinju.
''Po prvi put u povijesti ona ulazi u muzej, ima svoju postavku i bit će dostupna svima. Mislim da je ovo značajno ne samo za našu zajednicu, nego i za čitav naš grad, cijelu Hercegovinu, pa i državu'', kazao je Pavlović.
Dodao je kako ova riznica sadrži djela srpskih, italo-kritskih i ruskih autora, pedesetak ikona iz razdoblja od 16. do 18. stoljeća, ali i šest jako vrijednih knjiga od kojih su pet rukopisi, a najstarija datira iz 14. stoljeća.
''Najvrjednija ikona je vrlo rijetka ikona Bogorodice italo-kritskog slikara Andreja Ricosa koja je jedna od četiri takve u cijelom svijetu, a od rukopisnih knjiga bitno je spomenuti kako ćemo od danas ovdje svi moći vidjeti knjigu "Minej za septembar" koja je rukom pisana na koži u 14. Stoljeću'', kazao je Pavlović.
Zaštita kulture i baštine
Direktor Republičkog sekretarijata za vjere Dragan Davidović kazao je kako je ovo prvi muzej srpske pravoslavne crkve koji se otvara u sklopu projekta Republike Srpske koji se brine o zaštiti i prezentaciji kulturne baštine srpske pravoslavne crkve.
''Imamo potrebu da javnosti predstavimo sve ono što je bilo vrijedno i što je ostalo kao vrijedno u smislu baštine, a prema izračunu stručnjaka srpskoj pravoslavnoj crkvi i srpskom narodu ostalo je manje od 10 posto kulturnog blaga i baštine. Sve je to stradavalo u ratovima kroz koje smo prolazili, kroz pljačke, požare, ali i nemarom nas samih, tako da su ovo ostaci ostataka onoga što se stotinama godina taložilo i radilo'', kazao je Davidović.
Osim ikona i knjiga u manastiru je postavljena i zbirka srebrenih predmeta za crkvenu upotrebu, uglavnom iz 17. stoljeća.